" "
Više

    " "

    Ciklus 'Divlji svijet Nacionalnog parka Krka'

    Životinje na granici vode i kopna Krke, jedan 70-godišnjak živi u četiri špilje

     

    U novom dokumentarnom filmu iz ciklusa ‘Divlji svijet Nacionalnog parka Krka’ upoznajemo vodozemce i gmazove – životinje na granici vode i kopna, koji obitavaju u različitim tipovima staništa unutar NP Krka. U Parku nalazimo devet zabilježenih vrsta vodozemaca (Amphibia) i dvadeset i dvije vrste gmazova (Reptilia).

    Tršćaci, ujezereni dijelovi toka, bare i zamočvarene livade obiluju vodozemcima, kralješnjacima čiji je život vezan za vodu kao i za kopno, što govori i sam naziv ove skupine. Tanka, sluzava i dobro prokrvljena koža omogućuje im izmjenu plinova pa često za njih kažemo da ‘dišu’ i kožom. Daleko najpoznatiji među njima svakako su žabe (Anura), bezrepi vodozemci koji rep gube tijekom razvojnog ciklusa (metamorfoza) koji se odvija isključivo u vodi. Zahvaljujući pojačivačima zvuka glasanja (rezonatorima) možemo ih čuti i na većim udaljenostima. Žabe su dobri bioindikatori, pa su stoga najosjetljivija skupina kralješnjaka na promjene i onečišćenja okoliša.

    Čovječja ribica (Proteus anguinus) je jedini kralješnjak prilagođen životu u podzemlju, endemski je vodozemac i najveća podzemna vodena životinja dinarskog krša, a u tami podzemlja bez prirodnog neprijatelja doživi i sedamdeset godina. U vodi hladnijoj od šesnaest stupnjeva rađa žive mlade, dok u toplijoj vodi leže jaja. U Nacionalnom parku Krka, prvi put je otkrivena 1989. godine u špilji Miljacka II. Danas se zna da stalna populacija obitava u četirima speleološkim objektima na području Parka. Oči su joj potpuno zakržljale, skrivene pod kožom. Izduženo, sitno tijelo bijele je boje s blagim nijansama žute i ružičaste pa je zbog sličnosti s ljudskom kožom i dobila ime čovječja ribica.

    Izlazeći iz vodenog prema kopnenom načinu života pronaći ćemo gmazove djelomično vezane uz vodu poput barske kornjače, ribarice i bjelouške, a isključivo na kopnu razne vrste guštera, zmija i kopnenu kornjaču. Za razliku od vodozemaca koji vodu primaju kroz kožu, gmazovi vodu unose u tijelo pijenjem i hranjenjem. Njihova koža je suha, prekrivena keratinskim ljuskama ili pločama, koje ih štite od gubitka vode iz tijela jer provode puno vremena na suncu. Upijaju sunčevu toplinu izravno ili sa neke površine jer njihova tjelesna temperatura ovisi o temperaturi okoliša (ektotermni organizmi). Upravo to je često uzrok njihovog stradavanja na prometnicama, a ugroženi su i ilegalnim lovom i preprodajom i  onečišćenjem okoliša.

    Neke vrste gmazova imaju razvijene otrovne žlijezde koje služe za lov i sudjeluju u probavi. U Nacionalnom parku Krka poskok je jedina zmija otrovnica, obitava u kamenjaru s niskim grmljem na obroncima kanjona i lako je prepoznatljiv po karakterističnom roščiću na vrhu glave.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Plenković: ‘Imam 76 ruku. Opušten sam, idem na...

    Održana je sjednica Predsjedništva HDZ-a gdje se razgovaralo o pregovorima za sastavljanje vlade, a nakon nje javnosti se obratio Andrej Plenković piše Jutarnji.hr Na početku...

    Drniški pršut na 513. Milenijskoj fotografiji Šime Strikomana

    Na drniškoj Gradini u blizini jedinog turskog minareta sačuvanog u Dalmaciji, nad kanjonom rijeke Čikole, na vratima Petrova polja u nedjelju, 5. svibnja Šime...

    Ovog ljeta pet svjetskih DJ zvijezda dolaze u...

    Jedan od najjačih britanskih techno festivala Terminal V ovog ljeta dolazi u Hrvatsku. Na prvom hrvatskom izdanju festivala koje će se održati u Blissful...

    Promocija nove zbirke pjesama ‘Deset dugih dana’ autorice...

    Ispred kluba Azimut u Šibeniku u subotu, 18. svibnja u 11 sati književnica Maja Klarić predstavit će svoju novu zbirku pjesama 'Deset dugih dana'. 'Vrijeme...

    NAJNOVIJE

    Plenković: ‘Imam 76 ruku. Opušten sam, idem na kavu u Opatiju‘

    Održana je sjednica Predsjedništva HDZ-a gdje se razgovaralo o pregovorima za sastavljanje vlade, a nakon nje javnosti se obratio Andrej Plenković piše Jutarnji.hr Na početku...

    Drniški pršut na 513. Milenijskoj fotografiji Šime Strikomana

    Na drniškoj Gradini u blizini jedinog turskog minareta sačuvanog u Dalmaciji, nad kanjonom rijeke Čikole, na vratima Petrova polja u nedjelju, 5. svibnja Šime...

    Ovog ljeta pet svjetskih DJ zvijezda dolaze u Tisno na festival Terminal V

    Jedan od najjačih britanskih techno festivala Terminal V ovog ljeta dolazi u Hrvatsku. Na prvom hrvatskom izdanju festivala koje će se održati u Blissful...

    Promocija nove zbirke pjesama ‘Deset dugih dana’ autorice Maje Klarić

    Ispred kluba Azimut u Šibeniku u subotu, 18. svibnja u 11 sati književnica Maja Klarić predstavit će svoju novu zbirku pjesama 'Deset dugih dana'. 'Vrijeme...