U organizaciji udruge Lokalne akcijske grupe ‘More 249’ kao nositelja projekta ‘ZaVRTimo krug promjena’ te Muzeja grada Šibenika, održane su dvije radionice o važnosti sjemena u Osnovnoj školi ‘Čista Velika’ u okviru seta edukativnih radionica “Biljni svijet i održivi razvoj“. Na radionicama su sudjelovali učenici od 4. do 7. razreda Osnovne škole “Čista Velika“ koji su iskazali interes za teme zaštite prirode i okoliša!
Cilj radionica bio je predočiti učenicima Osnovne škole ‘Čista Velika’ važnost sjemena kroz povijest iz perspektive arheologa. Tako su učenici mogli čuti kako pri iskapanjima pronalaze razne sjemenke koje proučavaju i iz njih dobivaju bitne podatke o životu ljudi, njihovim navikama, kretanjima, itd. Upravo je sjemenka dovela do promjena u načinu života ljudi te ih je pretvorila iz nomada u trajno naseljene zemljoradnike – sjeme se udomaćilo, ljudi su naučili kako i kada se sadi te je postalo sezonsko i omogućilo ljudima da se nastane na jednom mjestu.
Prve pripitomljene biljke stigle su na naše područje iz jugoistočne Azije (tamo kultivacija žitarica počinje oko 10 000 g. pr. Kr., dok se u Dalmaciji prve pripitomljene biljke pojavljuju oko 6 000 g. pr. Kr.). Do sada je ustanovljeno osam kultiviranih vrsta (žitarica, mahunarki i dr.) koje se na našem području pojavljuju u neolitiku i predstavljaju temelj daljnjeg razvoja poljoprivrede: jednozrna pšenica, dvozrna pšenica, ječam, grašak, leća, slanutak, grahorica, lan.
– Što su ljudi jeli kroz povijest i kako znamo što su jeli – samo su neka od pitanja na koja su učenici mogli saznati odgovor. Tako su otkrili kako su u rimsko vrijeme ljudi koji su živjeli uz more jeli mnogo ribe, dok su oni koji su živjeli u unutrašnjosti jeli mnogo žitarica. Hrana se u to vrijeme konzervirala pomoću soli, a svježe voće i povrće je bilo više nego dostupno. A kako to znamo? Podaci o prehrani tadašnjeg stanovništva dobivaju se i kemijskim analizama kostiju pokojnika – priopćeno je na stranicama more249.
Na šibenskom području ističu selokaliteti na kojima su arheolozi došli do raznih otkrića – Pokrovnik, Krivače, Danilsko polje (gdje je život na tom području započeo još u vrijeme neolitika i jedan od najčešćih nalaza neolitika je keramika, a analizom kostiju i sjemenki iz tog vremena zna se da su ljudi jeli pšenicu, ječam, proso i lan te su uzgajali životinje kao što su ovce i koze te nešto manje svinje), dok se u blizini Osnovne škole “Čista Velika“ nalazi nalazište Velištak, Čista Mala. Na području Danila nalazio se i bogati rimski grad, kuće s bazenima, krušnim pećima, a kao važno nalazište jesu sjemenke žitarica koje su karbonizirane. Sjemenke su donesene u školu kako bi ih učenici mogli iz prve ruke vidjeti i doživjeti djelić povijesti što je izazvalo veliko oduševljenje.
Poljoprivreda je uz stočarstvo bila dominantna djelatnost. S viškovima se i trgovalo, a u vrijeme antike trgovina je uspostavljena sa svim dijelovima Rimskog carstva. Žitarice su se spremale u posebna spremišta, zatim su se mljele u žrvnjevima različitih tipova, a koji su uglavnom bili izrađeni od vulkanskog kamena. Gotovi žrvnjevi su se uvozili. Glavni proizvod žitarica bio je kruh – u Pompejima su otkriveni karbonizirani primjerci gotovih ‘štruca’ nastalih nakon velike erupcije Vezuva 79. godine nakon Krista. U velikoj količini bili su korišteni sirak (sorgum) i proso. Bezmesna hrana sačinjavala je više od pola sveukupne prehrane. Od domaćih sorti tijekom antike u znatnoj upotrebi su bile maslina i grožđe te svi njihovi produkti.
Na nalazištima šibenskog područja među materijalima ističu se drvo, kamen, dok metala nije bilo! Pa su tako pronađeni lonci, noževi koji su metodom arheološke flotacije obnovljeni. Kako bi u potpunosti shvatili arheološka iskapanja i nalazišta, učenicima su prikazana dva kratka videa te su tako doživjeli i zamijetili povijest svojim osjetilima. Svoja razmišljanja i zapažanja istaknuli su u razgovoru s arheolozima i zaključili kako svaka sjemenka ima svoju priču koju je važno sačuvati i prenositi. S obzirom na to da će u praktičnom dijelu radionica u okviru seta ‘Biljni svijet i održivi razvoj’ izrađivati i kalendar sadnje, novostečena znanja o sjemenkama bit će od iznimne koristiti.
Na kraju svakog od interaktivnih predavanja učenicima su istaknute namirnice koje su se na našem području koristile i nalazile i prije 6000 godine: med, crni papar, đumbir, limunsko maslinovo ulje, vinova loza, sirak, ječam, lan, proso, raž, mahunarke, smokve! Neki od učenika čitali su i kratke ulomke o arheološkim nalazištima te se upoznali s lokalitetima koje su približili svojim kolegama. Interaktivne radionice samo su jedan od uvoda u glavni rezultat projekta, a to je stvaranje eko senzomotoričkog vrta kada će svo stečeno znanje, vještine i iskustva moći i primijeniti u stvaranju vrta.
Slijede namradionice o održivom razvoju te praktične radionice na kojima ćemo izrađivati hotel za kukce i kalendar sadnje, a do tada nas pratite i na Facebook stranici ZaVRTimo krug promjena!
Kako je bilo na radionicama o važnosti sjemena, pogledajte u fotogaleriji!
Inače, cilj projekta ‘ZaVRTimo krug promjena’ je proširiti znanje o biljnom svijetu kod djece školske dobi i utjecati na svijest o zaštiti okoliša kroz različite aktivnosti, dok su specifični ciljevi projekta educirati djecu i mlade o okolišu i prirodi koja nas okružuje, potaknuti na kreativnost i vlastiti angažman u zaštiti okoliša kako bi postali aktivni građani i promotori održivosti u lokalnoj zajednici. Nositelj projekta je Lokalna akcijska grupa ‘More 249’, a partneri na projektu su Osnovna škola ‘Čista Velika’, Udruga Argonauta, Muzej grada Šibenika i Grad Vodice. Projekt sufinancira Ministarstvo znanosti i obrazovanja u iznosu od 91.840,96 kuna, a ukupna vrijednost projekta je 103.740,96 kuna. Provedba projekta započela je 8. studenog 2021. godine i traje do 30. lipnja.
