Više

    Prilagođeno potrebama lokalnog stanovništva

    U Puljanima 2. i 3. svibnja konferencija o regenerativnoj poljoprivredi

     

    Ključne teme koje odlučuju o budućnosti naše civilizacije i našeg planeta kao što su klimatske promjene i regenerativni razvoj nisu baš bile zastupljene u protekloj političkoj kampanji za izbore zastupnika u Hrvatski sabor, a u narednim izborima za EU parlament će sigurno biti tema, ali nikako na onaj način na koji to zaslužuje. Istodobno, Murterinka i Šibenčanka, koja je  novu adresu našla na svom imanju u Bribirskim Mostinama na kojem razvija upravo takvu suradnju s prirodom doktorica znanosti Irena Ateljević u suradnji s glavnim partnerom Veleučilišta Aspira u Split  te JU NP Krka kao domaćina, organizira u kampusu u Puljani, u NP Krka konferenciju posvećenu tim temama, ali prilagođenu interesima i potrebama stanovnika koji žive na granicama NP Krka, pa i šire kako bi ih upoznali s izazovima i prednostima tog novog odnosa prema poljoprivrednom i uopće gospodarskom razvoju koji jamči opstanak ove civilizacije.

    ‘Ako ste uočili sve veće zanimanje za termin ‘regeneracija’ kao svojevrsnog nasljednika održivosti, htjeli bismo vas pozvati da zajednički otkrijemo pomodne terminologije i uz pomoć naših predavača istražimo o čemu je ustvari riječ na godišnjem skupu ‘Regenerate Europe’, koja će se održati u Nacionalnom parku Krka (i online) 2. i 3. svibnja 2024. godine, stoji u njihovom pozivu za to okupljanje. Riječ je o multidisciplinarnom okupljanje stručnjaka, aktivista, entuzijasta, poduzetnika i sanjara iz Hrvatske i svijeta. Pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma i sporta, TZ Šibensko – kninske županije  te Udruge hrvatskih putničkih agencija i Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske.

    – Nadahnuti uspjehom prošlogodišnjeg skupa te citatom ‘Dugujemo svoje postojanje tankom sloju površinskog tla i čudu kiše’, ove godine smo se usredotočili na ključnu ulogu regenerativne poljoprivrede u borbi protiv klimatskih promjena i sustavnoj obnovi bioraznolikosti. Cilj nam je približiti načine na koje regeneracija može revitalizirati lokalnu proizvodnju hrane, skratiti lance opskrbe, ojačati turizam i gastronomiju te potaknuti opći privredni rast. Pri koncipiranju programa konferencije vodili smo računa o spajanju teorije i prakse, globalnih i lokalnih perspektiva – ističe Irena Ateljević.

    Program sadržava niz predavanja, panela i interaktivnih radionica kroz koje će se kroz regenerativnu poljoprivredu kao okosnicu, istraživati teme poput: Povezivanja turizma i lokalne enogastronomije, Obnove lokalne proizvodnje hrane, Prehrambenog suvereniteta i očuvanja autohtonog sjemenja, Transformacijskog obrazovanja, Alternativnih modela financiranja poljoprivrednih gospodarstava, Utjecaja klimatskih promjena na zdravlje i ljudsko dostojanstvo, Smjernica klimatski-otpornog razvoja, Upravljanja strateškim, organizacijskim i operativnim prilagodbama velikih poduzeća klimatskim promjenam. Sudjelovat će i mladi regenerativni poljoprivrednici iz Španjolske, Grčke i Italije, ujedno i članovi nedavno osnovanog Europskog saveza za regenerativnu poljoprivredu, te jedan od vodećih domaćih agronoma će nam zajednički približiti prednosti ovakvog pristupa poljoprivredi. Oni će podijeliti i osobna iskustva života regenerativnih poljoprivrednika te problematiku i uspjehe iz dosadašnjeg rada. Zanimalo nas je kako organizatorica dr.sc . Irena Ateljević povezuje sve to s interesom domicilnog stanovništva i koliko je njima uopće razumljiv pojam regenarativnpog razvoja.

    – Pojam regenerativnog razvoja se prvotno pojavio u kontekstu rastuće industrijske proizvodnje hrane koja je započela šesdesetih godina uz ogromnu proizvodnju i potrošnju pesticida i kemijskih gnojiva (a koji su proizašli iz tvornica kemijskog oružja u drugom svjetskom ratu) kao i pretvaranje šuma i travnjaka u poljoprivredna polja. Takav pristup poljoprivredi  sistematski uništava naše plodno tlo i zemlju zbog čega je sve više erozije tla  te drugih problema klimatskih promjena. Zanimljivo je to da se jako puno govori o previše ugljičnog dioksida u atmosferi dok taj karbon (CO2) je vrlo bitni sastojak u ciklusu života biljaka i cjelokupne prirode (uključujući nas) ali kako sve više pretvaramo zemlju doslovno u svojervrsnu ‘prašinu’ bez imalo biomskog života, ona je izgubila kapacitet da absorbira CO2 iz atmosfere.  Pa se tako kroz ‘znanost tla’, geofiziologije i drugih interdisciplinarnih prirodnih znanosti došlo do spoznaje da ako regeneriramo naše tlo možemo riješiti puno problema koje muči našu modernu civilizaciju a posebice problematika globalnih klimatskih promjena (ali to se nažalost toliko ne ističe jer je lobby velikih korporacija industrijske poljoprivrede prejak).  Pa su se tako pojavile regenerativne metode, obnove tla i zemlje kroz različite metode revitalizacije kao npr. sinoptičko poljodjelstvo, agrošumarstvo, permakultura, itd. A koji kao takvi označavaju novu granu regenerativne poljoprivrede.

    I kako su se te metode pokazale kao vrlo uspješnim jer su počele obnavljati ono što smo mi kao industrijska civilizacija uništili ili zapostavili – ta se metafora regeneracije i obnove/obnavljanja počela primjenjivati i na ostale gospodarske sektore kako bi jasno iskomunicirala potrebu da održivost nije dovoljna (pod pitanjem – održavamo što?) nego da se trebamo aktivno angažirati oko regeneracije resursa koje smo uništili i koje i dalje kontinuirano uništavamo. I onda tako nastaju termini regenerativni razvoj, regenerativna ekonomija, regenerativni turizam,itd kako bi se težnja javnosti i svih privrednih sektora prebacila na važni cilj obnavljanja uništenog, zaboravljenog, iskorištenog, iscrpljenog, a sve s ciljem kako bi se nešto i obnovilo za budućnost a ne samo ‘ostavilo dovoljno’ za  zadovoljavanje potreba budućih generacija, kako to najzvaničnija definicija opisuje održivi razvoj (Brundtland izvještaj).
    Također, je tu i problem ‘greenwashing-a’ održivog razvoja jer se često zloupotrebljava ekologija kao poruka ‘koristimo samo prirodno’, dok regenerativno implicira da nešto i obnavljamo kroz svoju aktivnost gdje stavljamo sve oblike života u fokus naših odluka. Pa tako uzmimo primjer regenerativnog turizma u Hrvatskoj kojeg ja usko vezujem uz regeneraciju i obnavljanje naših zapostavljenih resursa poljoprivrede, proizvodnje lokalnih proizvoda hrane, itd. Velika je naša sramota je da mi danas uvozimo 80% naših potreba hrane, što također uključuje i potrošnju turista koji nas posjećuju u velikim brojevima te dosežu brojke do 20 milijuna godišnje. Pa ja tako tvrdim da nema regenerativnog turizma bez regeneracije/obnavljanja kvalitete života lokalnih žitelja, prvo kvalitetne hrane za nas pa onda i za turiste.

    Konferencija se održava u kampusu u Puljanima, u NP Krka, u Šibensko – kninskoj županiji, ali odnosi se na globalni razvoj i globalne teme. Kako u tome može pronaći svoj interes lokalno stanovništvo – poduzetnici, OPG -ovi, turistički djelatnici, a ne samo znanstvenici?

    – Konferencija se ne fokusira isključivo na globalne teme, nego dapače nosi poruku važnosti promocije lokalizma i svega lokalnog – od hrane do tradicije naše autentičnosti. A globalni razvoj je tu kao kontekst koji na nas utječe i sad sve više potiče prema povratku lokalnom. Pa tako npr. booking.com istraživanja od 30.000 turista u 30 zemalja (izvještaj o održivim putovanjima kojeg izdaju svake godine od 2021.g) pokazuju da turisti sve više traže lokalno, autentično, održivo, regenerativno. Pa onda Europski Zeleni Plan da Europa postane prvi klimatsko neutralni kontinent do 2050.g u kojem strategija lanaca kraće opskrbe postaje primat, pa Glasgow deklaracija o održivom turizmu, itd, Dakle sve su to globalni trendovi koji idu nama u prilog. I htjela bih naglasiti da ovo nije isključivo znanstveni skup nego dapače – više stručni skup koji će pokazati primjere dobre prakse kod nas u Hrvatskoj i u Europi. Pa ćemo tako na panelu imati našu Brankicu iz Viktoria Cosmetics u Radučiću i Matu Goravicu sa Šipana, bivšeg kapetana koji se vratio doma na djedovinu i obnovio uzgoj rogača te proizvodnju rogač brašna i praha kao naše Mediteranske čokolade. Potom o važnosti inventarizacije, a time i očuvanja domaćih sorti sjemenja i biljaka kao temeljnom preduvjetu za daljinu katalogizaciju autohtonih lokalnih proizvoda i njihovom plasmanu u turističkoj ponudi govorit će nam mg. sc. Roman Ozimec. Znači skup je koncipiran da inspirira poduzetnike, OPG-ove, turističke djelatnike da krenu tim stopama jer raditi dobro (za društvo i za planetu) je postalo dobro i za poslovanje. A to ćemo mi pokazati s inspirativnim pričama ljudi koji su uspjeli u svom poduzetništvu.

    Lani ste prvu konferenciju održali u Splitu s isto ako jakom ekipom stručnjaka  i znanstvenika na kojoj su konkretizirani izazovi regenerativnog razvoja. Primjećujete li nakon toga neke promjene i pojave u tom smislu na lokalnoj razini, u  Dalmaciji?

    – Da primjećujem! I to baš kod nas u našoj županiji. Pa evo tako je nedavno izašao poziv javne nabave za pilot projekt brendiranja  ‘Šibensko-kninske županije kao destinacije održivog turizma, prepoznatljive gastronomije i lokalne proizvodnje hrane’ na koji sam se javila i sad momentalno radim na tome. Kroz taj projekt želimo dati vidljivost entuzijastima, individualcima koji predano rade na obnavljanju našeg prirodnog i kulturnog nasljeđa te kreiraju uspješne usluge i proizvode u poljoprivredi, gastronomiji i turizmu, kao što je proizvodnja Drniškog pršuta, ekološkog pod-Dinarskog luka, hrvatske krave buše, naših lokalnih sorti grožđa i vina, domaćeg mlijeka i mliječnih proizvoda, gastronomske ponude zasnovane isključivo na lokalno uzgojenim namirnicama, itd.  Ideja lanaca kraće opskrbe kako smo je mi nazvali u ovom projektu ‘Od poja do škoja naša hrana je najbolja’  ima za cilj pokazati koliko je bitno da potičemo lokalno, etično i odgovorno poslovanje u svim aspektima našeg gospodarstva. Moram priznati da se napokon stvara kritična masa nosioca promjena kao i prepoznavanja od rukovodstva na županijskom nivou koje vidi potrebu poticanja pozitivnih promjena na sustavnom nivou. A to govorim iz iskustva rada na održivom razvoju u Hrvatskoj a posebice u u Dalmaciji zadnjih 15- ak godina! Definitivno je došlo vrijeme da se nešto pozitivno mijenja jer je sve veća svijest kako nam ‘izmiče plodno tlo pod nogama’ i kako je bitno što jedemo za naše zdravlje i zdravlje naše djece.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Časnik i džentlmen: Poručnik HV-a nakon hodnje od...

    Kninska tvrđava bila je poprište jednog lijepog, romantičnog događaja. Naime, poručnik Hrvatske vojske Marko Pedić, pripadnik motorizirane bojne 'Vukovi' Gardijske mehanizirane bojne, nakon završene...

    1. Smotra dječjih folklornih skupina Šibensko-kninske županije okupit...

    Na Trgu Male Gospe u Skradinu, 25. svibnja u 19.30 sati bit će održana 1. Smotra dječjeg folklora Šibensko-kninske županije. Smotru organizira Kulturna udruga...

    Prijavite se za festival mladih pjevača i pjevačica...

    Turistička zajednica grada Skradina, uz supokroviteljstvo Grada Skradina, ovo ljeto organizira 2. festival mladih pjevača i pjevačica ‘Skradinske zvjezdice’. Riječ je o festivalu mladih pjevača...

    Eko-kamp Kornati 2024.: Akcija čišćenja podmorja u uvali...

    Nacionalni park Kornati od 17. do 19. svibnja postao je sjedište ekološko-edukacijskog projekta “Eko-kamp Kornati 2024.” U partnerstvu s ronilačkim klubom sv. Roko iz...

    NAJNOVIJE

    Časnik i džentlmen: Poručnik HV-a nakon hodnje od Udbine na Kninskoj tvrđavi zaprosio poručnicu HV-a

    Kninska tvrđava bila je poprište jednog lijepog, romantičnog događaja. Naime, poručnik Hrvatske vojske Marko Pedić, pripadnik motorizirane bojne 'Vukovi' Gardijske mehanizirane bojne, nakon završene...

    1. Smotra dječjih folklornih skupina Šibensko-kninske županije okupit će 250 malih čuvara tradicijske baštine

    Na Trgu Male Gospe u Skradinu, 25. svibnja u 19.30 sati bit će održana 1. Smotra dječjeg folklora Šibensko-kninske županije. Smotru organizira Kulturna udruga...

    Prijavite se za festival mladih pjevača i pjevačica ‘Skradinske zvjezdice’

    Turistička zajednica grada Skradina, uz supokroviteljstvo Grada Skradina, ovo ljeto organizira 2. festival mladih pjevača i pjevačica ‘Skradinske zvjezdice’. Riječ je o festivalu mladih pjevača...

    Eko-kamp Kornati 2024.: Akcija čišćenja podmorja u uvali Lojena i na području pristaništa Levrnaka

    Nacionalni park Kornati od 17. do 19. svibnja postao je sjedište ekološko-edukacijskog projekta “Eko-kamp Kornati 2024.” U partnerstvu s ronilačkim klubom sv. Roko iz...