Na skradinskom području ove je godine izgorjelo oko 2,5 tisuće hektara. Samo je u zadnja tri velika požara u srpnju i kolovozu opožareno 1.115 hektara, a vatra je progutala brojne nasade maslina, vinove loze i voćki. Ovome treba pridružiti i štete koje je prouzročila oštra zima koja je uništila oko 30 posto mladih nasade maslina. Kada se sve nepogode sažmu, ove su godine samo na skradinskom području vatra i led uništili oko 30 tisuća stabala maslina!
– Nažalost, požari su nas poharali. Prema sadašnjoj procjeni, štete se kreću oko 20 milijuna kuna, a govorimo o desecima tisuća izgorenih stabala maslina, loze i ostalih kultura. Ako želimo biti konkretni, izgorjelo je oko 17 tisuća stabala maslina, 35 tisuća loze i tri tisuće bajama oraha i voćke – dramatičan je uvod skradinskog gradonačelnika Nediljka Dujića.
DUGOGODIŠNJA OBNOVA
Problem je, nastavlja, što nasadi, poglavito masline, trebaju od tri do pet godina da se obnove i dobiju plod. Koliko je Skradin izgubio, kaže, najbolje će se vidjeti na jesen kada krene prerada maslina.
Unatoč dramatičnim iznosima šteta, te činjenicu da će nakon ove vatrene sezone mnogi skradinski poljoprivrednici odustati od svojih nasada, u Skradinu ne očekuju pomoć države. Štoviše, gotovo su sigurni da će ona izostati.
– Nažalost, u ovom trenutku nema nikakvih indicija o tome da će država nadoknaditi štetu poljoprivrednicima. Postoji najava iz Županije da će pokušati pomoći, a Grad Skradin kroz svoj će program nastojati sufinancirati makar dio kamata na kredite koje su poljoprivrednici podigli kako bi financirali svoje nasade. No, veliki dio štete ostat će nenadoknađen. Nije dobro što država nema novca za takve situacije. Masline i loze nisu sezonsko voće, pa da ga se može posijati već iduće sezone. Izgorena maslina nema roda idućih pet godina, i to ako se uspije obnoviti, a mladoj maslini treba i do deset godina da dosegne prosječnih 20 kilograma po rodu – pojašnjava Dujić.
POUKA ZA BUDUĆNOST
Prvi čovjek Skradina ipak se nada da je to negativno iskustvo pouka za sve faktore na županijskom području kako se treba učiniti više na prevenciji požara.
– Poljoprivrednici će morati početi primjenjivati zakon o poljoprivrednom zemljištu i čistiti terene, Hrvatske šume će, sukladno mogućnostima, morati čistiti svoja područja, i na koncu, konačno se treba početi skrbiti o protupožarnim putovima. Na skradinskom području te je putove dosad održavao jedino Grad Skradin, a to se treba promijeniti. Žalosno je samo što nas tek katastrofa osvijesti i natjera nas na pozitivni iskorak – zaključuje.
