Joško Živković, nezavisni vijećnik u Općinskom vijeću općine Rogoznica ponovo se kandidirao za načelnika, na prijevremenim izborima koji su u nedjelju, 13. veljače nakon što je HDZ-ov načelnik izabran na redovnim izborima lani, nakon šest mjeseci podnio ostavku. Koji su motivi za ponovnu kandidaturu i što nudi biračima pojasnio je u razgovoru za Šibenski portal.
– Duboko vjerujem da Rogoznica zaslužuje više. Više mladih koji ostaju, više obitelji i djece koja se rađaju, više radnih mjesta, višu kvalitetu života, više poštovanja prema starijima, više razvojnih projekata. Gledajući kako brojni gradovi na Jadranu grabe naprijed uz pomoć fondova, pitam se gdje je tu Rogoznica?! Odlučio sam da neću stajati po strani i prepustiti Rogoznicu slučaju i stihiji, pogotovo jer znam kako pokrenuti stvari, znam kako doći do europskih fondova, znam kako Rogoznicu učiniti uzorom svim drugim općinama naše Županije. Rođen sam 1974. godine u Zečevu, odakle je dida, a jako sam ponosan i na svoje ražanjske korijene. Školovao sam se u Šibeniku i Splitu, a danas sam na čelu tvrtke koja uspješno povlači europski novac za hrvatske gradove, općine i tvrtke.
Od prošle godine ste i općinski vijećnik, izabran sa svoje nezavisne liste. Što je po Vama gorući problem koji treba riješiti u Rogoznici?
– Ima puno toga, ali trenutno je najbitnije je priključiti sva mjesta, mala i velika na vodovod i odvodnju odnosno spajanje objekata na mrežu u svim naseljima. Ono što je također iznimno važno, a preduvjet je za razvoj općine je pomoć mještanima da srede imovinsko-pravne odnose. Ovo ističem kao bitnu stavku svog i ovog programa i onog s prošlih lokalnih izbora jer jedinica lokalne samouprave odnosno općina mora brinuti da svaki mještanin zna gdje se nalazi njegova djedovina, koji dio je njegov ili njen i kako ‘očistiti’ zemlju od velikog broja upisanih. Taj proces zna biti mukotrpan i predstavlja znatno ulaganje novca, vremena i energije čega se najčešće nema. Na uvođenje reda u imovinsko-pravnim odnosima u općini Rogoznica planiram utrošiti energiju i vrijeme u mandatu koji je pred nama. Planiram osnovati jedan odjel za savjete, recimo to tako. Znači, Općina mora pomoći pravnim savjetima svim svojim mještanima kako bi u konačnici lakše riješili zamršene puteve geodetskih izmjera, pravno račišćavanje vlasništava i upisa u zemljišnik. Sve ovo traje predugo, odnosi previše novca i energije, a znamo da nisu svi blagoslovljeni ni viškom novca ni vremena. Možda nemamo sve što želimo, ali volimo to što imamo!
U rješavanje imovinsko-pravnih odnosa ubrajate i problem koji ima i sama Općina Rogoznica jer ste kao vijećnik upozoravali na činjenicu da je na nekim putevima i trgovima kao vlasnik upisana Općina Primošten iako ste odavno razdvojeni?
– Ne samo kao kandidat nego i kao vijećnik inzistirat ću da se naši putevi i trgovi uknjiže na stvarnog vlasnika, Općinu Rogoznica, ali isto tako borit ću se da nikome više na pamet ideja da prodajemo naše i vaše putove kao što se dogodilo prošle jeseni na što sam upozorio još 15.listopada. Nisu bili ni svjesni da je člankom 101.Zakona o cestama propisano kako je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nerazvstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave, pa se pitam kome je taj put odnosno njegova prodaja bila namijenjena? Je li to razlog da je bivši načelnik podnio ostavku? Hoćemo li ikad dobiti odgovor na pitanje koje zanima sve Rogožnjane. Sutra ili preksutra ovo može biti u bilo kojem malom ili velikom mjestu naše općine! Put je tamo još od 1722. godine, danas je ograđen rampom, a svi mi moramo se založiti da se ucrta u Katastar, da se rampa makne i tako prestane blokada prema svetištu Gospe od Kapelice.
Optužujete HDZ-ovu vlast da su propustili povuči europski novac kako bi Općina Rogoznica nakon 20 godina najava dobila i sportsku dvoranu. Kritiku ste uputili i protukandidatima…
– Točno, jer u to vrijeme, svi kandidati za načelnika općine tvrdili da će se boriti za tu EU mjeru 7.4.1., te da jako dobro znaju o čemu se radi i da imaju stručne timove koji će povući sredstva, uključujući i bivšeg, polugodišnjeg načelnika. Prava je istina da projekt nisu prijavili jer su imali krivu dokumentaciju, odnosno imali su dozvolu za školsku, a ne za sportsku dvoranu. Uz to, dokumentacija je stara još od vremena izgradnje škole…
Znači, trebalo je izdvojiti školsku i promijeniti naziv u sportsku dvoranu, naravno s novim dozvolama. I bez obzira što je HDZ bio vladajući i u Općini i u Županiji, pa i u državi, još nekoliko godina ostat ćemo bez sportske dvorane, jer smo za razliku od drugih općina, ili iz neznanja ili zbog nerada dopustili da nam pobjegne još jedan projekt koji smo mogli i morali financirati europskim novcem. Znači, Rogoznica neće dobiti sredstva iz EU fondova za sportsku dvoranu jer Općina nije prijavila projekt do listopada prošle godine i to je istina!
Imate veliko iskustvo i rezultate u povlačenju europskog novca posebno za valorizaciju hrvatske kulturno-povijesne i prirodne baštine. Što je Vaš plan za Rogoznicu?
– Gospe od Kapelice ima poseban značaj za nas. Nju zazivamo kad nam je teško i nju spominjemo kad smo sretni. Rogozničko morsko hodočašće i plivanje iza brodice na kojoj je Gospina slika odani je prikaz vjere i ljubavi prema njoj. Morsko hodočašće ćemo nastojati zaštititi kao nematerijalno kulturno dobro Rogoznice, kako bi ova tradicija bila živa u budućnosti i priznata kao bogatstvo nacionalne kulturne baštine.
Trenutno, Rogoznica ima pet zaštićenih kulturnih dobara; kulturno-povijesna cjelina u središtu, pomorski svjetionik Mulo, crkva sv. Nikole, crkva Uznesenja Marijina, ostaci mlina vjetrenjače svjedoci su nekadašnjih vremena kad je vjera u Boga i uzdanje u težak rad bio način života. Ražanj i Movar, primjerice imaju ruševinu koju treba obnoviti i pretvoriti u prezentacijski centar, također europskim sredstvima što znači i otvaranje novih radnih mjesta.
Rogoznica je dom Zmajevog oka, prirodnog fenomena cijelog Mediterana koji je prepušten stihiji i nemilosrđu prostornih planova. Našoj šumi Kopara i dalje prijeti devastacija kako se kome prohtije jer ni ona nije zaštićena Zakonom o zaštiti okoliša. Vjerujem da je naša baština vrijedna zaštite, vrijedna očuvanja, vrijedna ponosa u tolikoj mjeri da ih se mora prenijeti mlađim naraštajima i da ih se mora predstaviti svim Rogožnjanima i njihovim posjetiteljima u budućem prezentacijskom centru kulturne i prirodne baštine Rogoznice. Naš identitet je naša snaga, nikad ne zaboravimo odakle dolazimo, bez obzira na to kuda nas život nosi.
Turizam se i u Rogoznici sve više razvija. Što se po Vama tamo može više i bolje s obzirom da svi znamo kako je cilj sezonu produljiti?
– Čitajući izvještaje Turističke zajednice o brojkama ostvarenih dolazaka i noćenja u Rogoznicu, stječe se dojam da je Rogoznica iznimna turistička destinacija, uz bok većim gradovima u našoj županiji. Istina je zapravo, znatno drugačija. Usporedbom broja dolazaka i noćenja Državnog zavoda za statistiku s brojem dolazaka i noćenja koji daje TZ – vidimo veliku razliku u dolascima i noćenja. Prema Zavodu čak su 117.222 noćenja i 3.827 dolazaka manje nego u službenoj statistici TZ-a. Kako je to moguće? Tako što TZ sve ove godine prikazuje dolaske i noćenje vikendaša u službenu turističku statistiku, odnosno navodi sve nas skupa na zaključak da je Rogoznica uspješna turistička destinacija, a pri tom mudro šuti da vikendaši ne plaćaju smještaj iznajmljivačima, u znatno manjoj mjeri troše na ugostiteljske usluge i realno troše puno manje od stavarnih turista. I prešućuje se činjenica da dobri prihodi turističke zajednice ne znače dobar prihod turističkih radnika u Rogoznici – iz jednostavnog razloga što TZ ima luksuz financiranja iz boravišne pristojbe vikendaša, dok se turistički radnici moraju snalaziti sami. Vikendaši čine više od pola smještajnih kapaciteta Rogoznice i zato se dobivaju visoke brojke dolazaka i noćenja u Rogoznicu, a ne zbog uspješnih aktivnosti TZ. Moje pitanje TZ-u je zašto se ljude navodi na krive zaključke o uspješnosti turizma u Rogoznici? Možda da se prikrije manjak inovativnosti u privlačenju turista? I moje pitanje vijećnicima trenutnog saziva – zašto niste upozorili svoje sumještane na iskrivljenu sliku o turizmu u Rogoznici? Ne samo da niste upozorili, već ste bespogovorno prihvaćali te izvještaje? Tome ćemo stati na kraj! Svaka sjednica Općinskog vijeća će biti dostupna svim mještanima putem prijenosa u realnom vremenu i uz dostupan audio zapis. A svaki izvještaj TZ-a će postati predmetom analize i realnih zaključaka.
Na prošlim ste izborima najavljivali brigu za starije I nemoćne mještane i to prije svega izgradnjom posebne ustanove?
– Prema dobnoj strukturi općine Rogoznica, čak je 989 onih starijih od 60 godina, riječ o gotovo polovici stanovništva! Što je dosad napravljeno za njih koji su svoju mladost i napore utkali u Rogoznicu? Ništa. Dostojanstven život naših starijih sugrađana je mjerilo našeg civilizacijskog dosega. Okosnica mog programa ‘Rogoznica zaslužuje više’ je izgradnja Doma za starije i nemoćne kako bi osigurali bezbrižne zlatne godine. Nažalost, uz zrele godine često dolaze i zdravstveni problemi, no to ne znači da morate biti sami. Moj tim i ja smo tu za vas, kroz uslugu gerontodomaćica i participiranje općine u podmirenju troškova liječenja za dijagnosticirane rijetke i za život opasne bolesti. Zašto? Zato što je općinski novac – vaš novac. Ono što zajednici dajete, zajednica vam je dužna i vratiti onda i to onda kad vam je najpotrebnije.
Sigurno znate da nema razvoja ni jedne sredine bez mladih ljudi. Kakav je Vaš plan?
– Svima su puna usta mladih, ali kad treba nešto konkretno za njih učiniti, najčešće se zapne. Mladima trebaju radna mjesta, dinamična sredina u kojoj se mogu razvijati i ugodno okruženje u kojoj mogu osnovati obitelj. Mladi su u našem fokusu – želimo im ‘dati ruku’ kroz podizanje naknada za roditeljstvo, oslobađanje komunalnog doprinosa i razvoja programa poticanja stanogradnje za mlade. Želimo im osigurati mjesto na kojem će se moći izraziti i ostvariti svoje umjetničke ambicije i vještine kroz izgradnju Centra za pomlađivanje Rogoznice.
U svojim istupima uvijek ističite Rogoznicu s njezinim velikim i malim mjestima? Obišli ste ih sva i što im možete obećati?
– Rogoznica nije samo primorski dio, Rogoznica je i unutrašnjost, ona pripada težacima, jednako koliko pripada i ribarima. Bez javne rasvjete i bez uređenih cesta kao da su osuđena na zaborav. Žalosna je istina da su Sapina Doca, Dvornice, Sevid, Podrljak tek na početku, da im nedostaje osnovna komunalna infrastruktura – javna rasvjeta i uređene pristupne ceste. Srce me boli kad znam koliko je europskih natječaja propušteno, a putem kojih se mogao osigurati novac za ove investicije. Međutim, nikad nije kasno. Energetski učinkovita i moderna rasvjeta te uređene ceste jedan su od mojih prioriteta za moćnu i razvijenu Rogoznicu. Trudit ću se poticati ulaganja u obnovljive izvore energije, ne samo na razini općine već ću zajedno sa svojim timom poticati i mještane da se javljaju na fondove, dok će im moj tim dati znanje i dijelom sufinancirati
Već dugo, i kao privatni poduzetnik zagovarate izgradnju prezentacijskog centra ‘Oba dva’ no ni to se nije maklo s mrtve točke.
– Jednako kao što je u Domovinskom ratu bila simbol otpora i nade, Rogoznica će sutra postati mjesto sjećanja i pomirbe, mjesto susreta veterana, mjesto obrazovanja mladih, mjesto sjećanja i digniteta – da se povijest nikada ne ponovi. Prezentacijski centar Oba dva ne može čekati više ni jedne jedine godine, baš kao što ni hrvatski gardisti nisu bili spremni čekati da im netko drugi kroji sudbinu u Domovinskom ratu.
Izbori su u nedjelju. Koja je Vaša poruka biračima?
– Zaokružite broj 5 na listiću. Taj broj za mene ima veliko značenje i posvećujem ga djedu Josi, rođenom u Zečevu i baki Ivanici, rođenoj u Ražnju koji su me odgojili u Zečevu. Nikada nisam krio da sam i ja rođen 21. rujna 1974 godine u Zečevu. Nikada nisam krio da sam djedovo i bakino dijete, dijete njihova odgoja, priča, pršunata, fritula , prispalja, češnjaka, loze, ograde, škrape, smokve, masline, žita, gumna, polja, vrtla, gabana, ugote, di je bura pa di ići u pašu u Tuburkovo, Pelinje, Mišino, Andrijinu puntu, Mrkasovo, Veliku puntu i tako dalje. Da, danas sam ponosan na to! Djed i baka naučili su me da budem dobar i pošten, ponizan i da uvijek idem naprijed. Moja je poruka da u i dalje davati sve od sebe. Tu sam za vas i uz vas.Jer Rogoznica zaslužuje više!
