Kišna subota 09. travnja bila je idealna za izležavanje na kauču, gledanje televizije i igranje video igrica, ali ne i za članove “Murterske eko-patrole” koji su u jutarnjim satima „potegnuli“ do Argonaute. Djeca su u ovoj aktivnosti postala mali znanstvenici, pa su tako, izvodeći pokuse, učili o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama, te o rastućem problemu koji pogađa svjetska mora i ubija njihove stanovnike – zakiseljenju (acidifikaciji) mora.
Posljednjih 10 milijuna godina oceani na Zemlji su uspjeli zadržati relativno stabilnu razinu kiselosti, ali istraživanja pokazuju da je ova ravnoteža u moru danas poremećena i da bi povećanje kiselosti oceana moglo imati razarajuće posljedice globalnog karaktera. Industrijski napredak je stvorio i nepoželjne posljedice u obliku emisije bilijuna tona ugljikovog dioksida (CO2) te drugih stakleničkih plinova koji su odlazili u atmosferu. Otapanjem ugljikovog dioksida (CO2) u oceanu nastaje ugljična kiselina koja uzrokuje povećanje kiselosti mora. Ovaj kemijski poremećaj inhibira rast školjki te uzrokuje reproduktivne poremećaje kod nekih vrsta riba. Akumuliranje tako velikih količina ugljikovog dioksida u more mijenja kemijski sastav mora i tako destabilizira životne cikluse mnogih morskih organizama, a pogotovo onih koji se nalaze na nižim razinama hranidbenog lanca.
Djeca su na prezentaciji imala priliku doznati o klimatskim promjenama, te štetnim posljedicama emisije CO2 na atmosferu i povećanje kiselosti mora. Također su vidjeli kako uništavanje svjetskih šuma samo povećava taj problem, zato što stabla u procesu fotosinteze vežu velike količine ugljičnog dioksida. Djeca su učila i o pH vrijednosti, odnosno što čini neku tvar kiselom ili lužnatom.
Nakon prezentacije djeca su uz pomoć upitnika izradila osobni ekološki otisak i tako doznali kako svojim načinom života utječu na planet Zemlju i kolika je potrebna površina Zemlje kako bi se podržao njihov način života.
Uslijedio je i zabavno-poučni dio aktivnosti – pokusi. Dodajući sodu bikarbonu i ocat destiliranoj vodi djeca su uz pomoć lakmus papira i bromtimol otopine promatrali promjenu pH vrijednosti otopine. U sljedećem pokusu djeca su stavila kredu, koja je sličnog kemijskog sastava kao i ljušture školjkaša, u ocat, koji je predstavljao zakiseljeno more, te su promatrali što će se dogoditi. Nakon nekoliko trenutaka kreda se raspala. Slične su sudbine bile i ljušture dagnji, koje su voditelji par dana prije ostavili u octu. Ljušture dagnji postale su meke i lomljive.
Sljedeću subotu članovi “Murterske eko-patrole” će, razgovarajući s lokalnim ribarima, doznati o tradicijskim načinima ribolova, te se pozabaviti problematikom održivog ribarstva.
