Zaštitnik od zaraznih bolesti

Ove godine bez tradicionalne fešte: Drnišani slave Blagdan svetog Roka, zaštitnika grada

Gradski puhački orkestar Drniš, jutros je u 8 sati izveo budnicu ulicama Drniša u povodu obilježavanja Blagdana svetog Roka, zaštitnika grada. U 10 sati krenula je svečana procesija od crkve Sv. Roka prema glavnom gradskom trgu Poljani gdje se održalo središnje misno slavlje koje je predvodio fra Marko Nimac, gvardijan s Visovca.

Popodne će se održati svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Drniša u Kino kazališnoj dvorani Ivana Meštrovića Doma kulture sa početkom u 17.30 sati. Na sjednici će se nazočnim vijećnicima i uzvanicima obratiti gradonačelnik Josip Begonja, a bit će dodijeljene i nagrade i priznanja ovogodišnjim laureatima, javlja Radiodrniš.hr.

Najmlađi će moći uživati u dvije edukativne predstave za djecu – u 18.15 sati ispred dječjeg vrtića održati će se predstava ‘Znakovi za djecu’ uz edukativnu radionicu u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti na cestama te u predstavi ‘Naš zeleni svijet’ koja govori o očuvanju prirode, a održat će se u 20.30 sati na drniškoj Poljani.

Ove godine zbog pandemije koronavirusa neće biti tradicionalne fešte navečer na Poljani, a za ponoć je najavljen vatromet.

Podsjetimo, Drnišani sv. Roka štuju od 1734.godine kada su sagradili kapelicu u spomen na sveca koji je grad obranio od  kuge koja je harala od 1731. do 1732. godine.

Sveti Roko rođen je 1295.god. u Montepellieru, u južnoj Francuskoj. Prije nego je navršio 20 godina, ostao je bez roditelja. Prodao je obiteljska dobra, a novac podijelio siromasima. Zatim se, i sam siromah, uputio na hodočašće u Rim. Na putu je u mnogim gradovima pomagao oboljelima od kuge i učinio nekoliko čudesnih ozdravljenja. Dok  je bio u Piacenzi i sam je obolio te je bio prognan iz grada. Otišao je u obližnju šumu, gdje se hranio biljem da bi preživio, uzdajući se u Božju providnost. Na njega je naišao plemić Gottardo Pallasrelli. Tijekom razgovora Roko je na njega ostavio dubok dojam te se on, inače čovjek ne baš duboke vjere, obratio, prihvatio Roka i njegovao ga dok nije ozdravio. Tada je nastavio put prema svom rodnom gradu, ali iscrpljen od teške bolesti bio je potpuno izobličen pa ga sugrađani nisu mogli prepoznati. Smatrajući ga sumnjivcem bacili su ga u zatvor gdje je proveo pet godina i još jednom obolio od kuge. Na samrti, svećeniku koji mu je došao podijeliti sakramente, otkrio je svoj identitet. Preminuo je 16.8.1327.

Kad je u drugoj polovici 15. Stoljeća ponovno izbila kuga, utemeljena je bratovština te se njegovo štovanje proširilo po Dalmaciji i cijeloj Hrvatskoj. Njegovi zemni ostaci počivaju u svetištu svetog Roka, u Veneciji, a vjernici ga zazivaju u raznim potrebama, posebno u zaštitu od zaraznih bolesti.

U Hrvatskoj su ovome svecu podignute brojne crkve, kapele i oltari, a na današnji dan mnogi vjernici hodočaste u svetišta, sudjeluju u procesijama i upućuju svoje molitve Svetom Roku.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.