Šibenski Dom zdravlja nema problem s nedostatkom ginekologa, kao što je to slučaj u Zadru u kojem je nekoliko tisuća žena ostalo bez ginekološke skrbi nakon što im je dvoje liječnika otišlo u privatnike, a potom i u mirovinu. Iako na jednog ginekologa u toj šibenskoj zdravstvenoj ustanovi dolazi i do osam tisuća upisanih pacijentica, Joško Jurić, ravnatelj Doma zdravlja Šibenik, tvrdi kako se njihove pacijentice ne trebaju brinuti da će im se dogoditi slučaj Zadar.
– Kod nas je smjena generacija ginekologa bila prije četiri, pet godina i mi smo na vrijeme reagirali. Specijalizacija traje pet godina i kad jedan doktor ode u mirovinu, nasljeđuje ga specijalizant. Zadnja ginekologinja koja je odradila specijalizaciju, kod nas je počela raditi prije pola godine, tako da sad imamo četiri mlada ginekologa, od kojih dva koncesionara i dva koji rade pod Domom zdravlja. Ukratko, mi za sljedeći dugi period nećemo imati tih problema – govori Jurić.
Prema broju osiguranika, koje određuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), maksimalan broj osiguranica u ginekološkim ordinacijama iznosi 9.000, a u šibenskom Domu zdravlja svaki ginekolog ima upisanih otprilike sedam i pol do osam tisuća pacijentica.
– Brojka je jako velika, ali nije konačna, jer ne dođu ne dođe na pregled svake godine svih osam tisuća pacijentica. Dosad nismo imali nikakvih problema, u čekaonici nema gužvi, a ako se pojavi hitan slučaj, takva pacijentica uzima se preko reda. Bolnica nam je blizu i u slučaju nenadanih problema, hitnoće ili posebnih slučajeva, pacijenticu šaljemo na Odjel – objašnjava Jurić.
Struka upozorava kako ginekologa u Hrvatskoj kronično nedostaje, a s tim se slaže i ginekologinja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena, dr. med. Vinka Pleško, koja ima svoju ordinaciju u šibenskom Domu zdravlja.
– HZZO je podignuo limit na 9.000 pacijentica godišnje, kako bi sve žene imale pristup ginekološkoj zaštiti. Međutim, kad bi sve one došle na preglede, mi ne bi mogli raditi ništa drugo kroz godinu dana, osim redovitih pregleda. Nadalje, ta bi brojka za nas značila 30 do 40 pregleda dnevno, počevši od sistematskih, plus bolesti, trudnoće, kontracepcije i ostala medicinska stanja koja moramo pratiti. Jednom riječju – neizvedivo. Nažalost ili nasreću, žene ne dolaze na pregled kako bi trebale dolaziti i zato možemo funkcionirati na ovaj način – veli ginekologinja Pleško.
U Šibeniku postoje četiri primarne ginekološke ordinacije, a velikih listi čekanja nema, dodaje Pleško. Dakle, sve pacijentice koje nemaju svoje kartone, mogu se upisati kod odabranog ginekologa.
– Prema državnim standardima i propisanom limitu HZZO-a, mi primamo pacijente. Međutim, na njima je da odaberu doktora kojem vjeruju, koji im odgovara i čija pravila rada prihvaćaju. Kod nekih ginekologa to znači da se ne naručuju za pregled nego dolaze u ordinaciju i čekaju svoj red, dok drugi ginekolozi naručuju. Sve je stvar funkcioniranja pojedine ordinacije, ali u globalu smatram da šibenske pacijentice ne pate i sve budu pregledane u medicinski prihvatljivom vremenskom okviru. Zahtjevno je to za nas ginekologe, ali samo iz razloga toga što u cijeloj zemlji nedostaje ginekologa, zbog čega se i događaju situacije kao u Zadru – zaključila je dr. Vinka Pleško, ginekologinja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
