Kako bi svojim čitateljima približili programe koalicija, stranaka i nezavisnih lista u IX izbornoj jedinici Šibenski portal postavio je pet istih pitanja, pod nazivom ‘Predizbornih pet’, kandidatima iz Šibensko-kninske županije na svim izbornim listama u našoj izbornoj jedinici.
Predizbornih pet pitanja koja smo postavili svima su sljedeća:
1.Što, po Vašem mišljenju, čini dobrog saborskog zastupnika? Jesu li to njegove aktivnosti u Saboru ili nešto drugo, poput rada na terenu?
2.Smatrate li da bi saborski zastupnici ujedno trebali obnašati neke druge izvršne dužnosti ili im to odmaže u zastupničkom poslu?
3.Koja su, po Vama, ključna rješenja koja bi mogla i trebala popraviti životni standard u Hrvatskoj?
4.Koja su, po Vama, ključna rješenja koja bi mogla i trebala popraviti životni standard u Šibensko-kninskoj županiji?
5.Možete li nam navesti primjere najčešćih problema s kojima Vam prilaze građani tijekom ove predizborne kampanje?
Donosimo odgovore šibensko-kninskih kandidata na listi koalicije ‘Uspješna Hrvatska’ u IX izbornoj jedinici:
PETAR BARANOVIĆ, 1. na listi:
1.Dobar saborski zastupnik mora biti prisutan i u sabornici i na terenu među građanima. Za to postoji dovoljno vremena i mogučnosti.Treba svakako imati i karaktera i otvorenosti za probleme u društvu te biti spreman da se u zaštiti javnog interesa i građana dotakne i najmoćnije…
2. Bolje je rješenje da bude posvećen jednom poslu i to treba zakonski regulirati. Iz osobnog iskustva znam što znači raditi na više frontova…Jako je naporno!
3. Ključna rješenja su u reformama , posebno pravosuđa, javne uprave , poljoprivrede, energetike i obrazovanja,u promjenama porezne politike i pokretanju serije nacionalno teških projekata u energetici, prometu i gospodarenju vodama…
4.Od projekata ceste Šibenik -Drniš-Knin i Kaštel Žegarski-Ervenik-Knin, a generalno u pokretanje poljoprivredne proizvodnje i dobro korištenje prostora za gradnju novih kapaciteta u turizmu…
5.Nezaposlenost, loš rad javne uprave, i često nezadovoljstvo radom pravosuđa…
ASJA IVANČEVIĆ MUČIĆ, 5. na listi:
1. Saborski zastupnik ako želi biti dobar zastupnik mora biti odgovorna i stručna osoba, što znači da treba poštivati mišljenje građana, slušati potrebe naroda,osluškivati probleme oko sebe, raditi pošteno i dolaziti na sjednice redovito. Neupitna je dobra suradnja i stalna raspoloživost građanima što zahtijeva terenski rad.
2.Teško je zamisliti da saborski zastupnik istovremeno obavlja i druge izvršne dužnosti. Treba u potpunosti biti predan svom poslu i građanima koje zastupa. Ne treba biti halapljiv za novcem , već činiti nešto za opće dobro.
3.Ključna rješenja koja bi mogla popraviti životni standard u Hrvatskoj su u prvom redu decentralizacija i regionalizacija, gospodarski razvoj i ukupan razvoj društva, sloboda i razvoj poduzetništva i težnja društveno odgovornom poslovanju.
4. U Šibeniku bi životni standard moglao povećati gospodarski razvoj, otvaranje novih radnih mjesta, nestručni kadar zamijeniti stručnim i obrazovanim ljudima koji bi “gurali” naprijed.
5. Najčešći problemi koje građani iznose tijekom predizborne kampanje su nezaposlenost, nedostatak radnih mjesta, nezadovoljstvo na poslu, male plaće, veliki dugovi, krediti, nemogućnost vraćanja dugova.
NIKOLA SLADIĆ, 7. na listi:
1.Dobrog saborskog zastupnika prvenstveno čini njegova izražena aktivnost u Saboru koja mora odražavati stavove koji na najbolji način promiču interese stanovnika RH. Zalažem se da se vrednuje aktivnost saborskih zastupnika i da plaće saborskih zastupnika odgovaraju uloženom trudu. Također, nužno je da je saborski zastupnik detaljno upoznat sa situacijom na terenu, stoga je potrebno i osobno se uvjeriti koje su potrebe za koje se treba zalagati.
2. Smatram da saborski zastupnici ne bi smjeli ujedno obnašati i neke druge izvršne dužnosti jer je očigledno da angažman saborskog zastupnika na drugim izvršnim dužnostima oduzima vrijeme koje bi trebalo biti uloženo u zastupanje javnog interesa u parlamentu; nije u redu sjediti na dvije stolice.
3. Neophodna je reforma javne uprave koja bi omogućila da se rad ocjenjuje i da plaće odgovaraju radnom učinku. Druga ključna reforma se odnosi na fiskalnu decentralizaciju koja bi onemogućila pretjeranu koncentraciju stanovništva u jedan ili nekoliko centara pri čemu veliki dijelovi države ostaju bez stanovništva; u RH se trenutno (približno) 95% javnih financija slijeva u Zagreb, a samo 5% je direktno pod kontrolom svih ostalih županija, gradova i općina, a sve to za financiranje javnih potreba koje se tiču našeg svakodnevnog života poput vrtića, škola, lokalnih cesta… Jedina zemlja EU koja je centraliziranija od RH je Grčka, dok je u većini ostalih uobičajeno i normalno da znatno veći dio javnih financija ostaje pod kontrolom lokalnih i regionalnih vlasti jer je porez i zarađen na lokalnoj razini. Broj jedinica lokalne i regionalne samouprave je potrebno smanjiti i uvesti jasne kriterije za definiranje statusa gradova, Hrvatsku je potrebno regionalizirati, a jedna od regija treba biti Dalmacija. Decentralizacija će spriječiti iseljavanje i otvoriti mogućnosti lokalnom stanovništvu da opstane na svom području zahvaljujući najviše vlastitim snagama. Potrebno je napraviti i brojne druge reforme (poljoprivredna, industrijska…), a kao treću veliku reformu se može navesti reformu pravosuđa koja će stvoriti stabilniji, pravedniji i neovisniji pravni okvir za poslovanje. Reforme koje su navedene će omogućiti veću efikasnost države, niže poreze i stabilnost, a sve to će voditi stvaranju povoljnije investicijske klime. Ne smije postojati nikakav strah od reformi jer postoji način na koji se one mogu napraviti kako nitko ne bi bio značajno oštećen u kratkom roku, a u dugom roku od reformi sigurno svi imaju znatno veću korist; bez reformi, značajniji napredak je teško moguć.
4. Što se tiče nekih preciznijih rješenja za šire područje Šibenika, mogu se navesti: stvaranje klastera koji bi povezali lokalno stanovništvo, obrazovne ustanove i poduzetnike različitih djelatnosti, stvaranje boljih uvjeta za plasman poljoprivrednih proizvođača preko tržnica koje će biti natkrivene, klimatizirane i puno bolje opremljene nego dosad, pružanje raznih oblika potpore u svrhu povećavanja kvalitete turističkih kapaciteta zbog produljenja turističke sezone, bolja prometna povezanost zaleđa s obalom kao i otoka s obalom, proširenje vodovodne mreže u ruralnim sredinama…
5. Većina problema koje građani spominju odnose se na nepravde koje su uzrokovane nepostojanjem stabilnih pravila koja bi nagradila vrijedne i poštene, a sankcionirala nerad i nepravdu. Postoje problemi javnih službenika koji pošteno i vrijedno obavljaju svoj posao, a imaju jednaku plaću kao i neke njihove kolege koje ne rade svoj posao, postoje problemi u privatnom sektoru koji posluje na granici isplativosti zbog raznih oblika poreza i nametaplaćaju previše raznih oblika poreza i nameta zbog čega posluju na granici isplativosti, postoje problemi lokalnog stanovništva u turističkim urbanim sredinama u vezi odvodnje i odvodnih kanala, kvalitete cesta, nogostupa, parkinga… U ruralnim predjelima problemi su neasfaltirane ceste, nepostojanje vodovodne mreže (u neposrednoj blizini rijeke Krke i Zrmanje), učestalo zamućenje vode nakon kiša… Najveći problem se odnosi na to što veliki broj mladih, diplomiranih i najsposobnijih razmišlja o odlasku iz države jer se u ovakvom društvenom uređenju ne mogu pronaći i ostvariti svoj puni potencijal .
Ipak, vjerujem da dolazi vrijeme nezaustavljivih promjena koje će stvoriti uspješnu Hrvatsku, a prvi korak u tom smjeru su nadolazeći parlamentarni izbori. Biračima savjetujem da budu hrabri, da vjeruju u vlastite sposobnosti i da glasaju po vlastitoj savjesti: za reforme, promjene i pravedniji sustav.
