Autora Josipa Pavića i Andrije Nakića

Na Tvrđavi sv. Mihovila otvorena izložba o nepoznatim utvrđenjima Šibenika i okolice

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Izložba ‘Mura incognita: Nepoznata utvrđenja Šibenika i okolice’ povjesničara Josipa Pavića i arheologa Andrije Nakića otvorena je u utorak na tvrđavi sv. Mihovila.

Izložba predstavlja rezultate istraživačkih aktivnosti Odjela za kulturno-povijesnu baštinu Tvrđave kulture u razdoblju od 2017. do 2021. godine. Upravo je jedan od glavnih ciljeva ove Ustanove sustavno istraživanje fortifikacijskog sustava Šibenika i okolice kako bi njegovi ostatci bili poznati i dostupni svim posjetiteljima šibenskih tvrđava.

Na izložbi je predstavljeno 16 lokacija – tri do sada nezamijećene strukture tvrđave sv. Mihovila, zatim tvrđava sv. Ivana te 12 raštrkanih utvrda nekadašnjeg srednjovjekovnog i novovjekovnog šibenskog distrikta. Neke od lokacija do sada su bile potpuno nepoznate, a o drugima su prezentirani brojni novootkriveni povijesni podaci, fotografije i nacrti koji su pronađeni ili izrađeni kroz terenske preglede, te arhivska ili arheološka istraživanja.

– Može se reći da imamo toliko fortifikacijskih lokaliteta jer nam je povijest bila takva kakva je, puna ratova. Velik dio tih lokaliteta dosad uopće nije bio poznat. Primjerice, kad sam pričao s jednom kolegicom iz Galicije, provincije u Španjolskoj, njima su još očuvani rimski zidovi i od tad nije bilo ratova. Izuzev građanskog. Dosta smo toga znali da postoji, a dio koji smo znali, našli smo temeljem povijesnih izvora, crteža i grafika i išli provjeriti ima li tamo nešto – kaže Pavić.

Izložba će trajati sve do 27. rujna, a lokacije prezentirane na izložbi autori su predstavili i u istoimenom katalogu u kojem su tekstovi o nepoznatim utvrđenjima popraćeni impresivnim fotografijama povijesnih lokaliteta. Katalog će biti dostupan u prodaji u suvenirnicama šibenskih tvrđava.

Najzanimljivije za grad Pavić bi istaknuo  rupu u zidinama tvrđave sv. Mihovila u koju je prvi ušao Andrija Nakić.

– Dugo smo istraživali što bi to moglo biti i došli smo do zaključka da je riječ o zahodu. Zanimljiva je i priča kako je jedan drniški osmanski plemić gradio jednu kulu kojoj danas nema ni traga i koju smo pronašli preko toponima. Mlečani su se uspaničili da on radi kulu, a on je rekao da gradi sebi kuću. Iz tih, ajmo kazati zapisanih malih životnih priča iz života na granici, proizlaze i naša istraživanja – objašnjava Pavić.

Sva ova utvrđenja, bilo da su ih gradili Šibenčani, Mlečani ili Osmanlije, podsjetnik su na zaboravljen i nesiguran život u graničnim područjima te na duboke demografske i društvene promjene koje su se tada događale i koje se osjećaju sve do današnjih dana. Osim prezentacije samih lokaliteta, cilj izložbe je i dugoročno podizanje svijesti i angažiranosti oko spomeničke baštine, radi čega su u planu i edukativne aktivnosti kako bi se i nove generacije upoznale s važnosti očuvanja povijesne i kulturne baštine.

 


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.