Mario Kovač, kandidat za gradonačelnika Šibenika koalicije Domovinskog pokreta i Mosta, njegov stranački kolega Dalibor Perak i arhitekt Tomislav Krajina, na današnjoj konferenciji za medije podsjetili su na ‘projekt stoljeća’ Batižele koji u zadnjih trideset godina, kako su rekli, i dalje stoji neostvaren.
– Neki ministri su govorili da se radi o projektu mandata, a ja sam svjedok vremena prije gotovo trideset godina kad se govorilo o sanaciji ovoga velikoga terena bivše tvornice elektroda i ferolegura i od tada se malo toga dogodilo. Sanacija terena je trajala desetljećima nakon čega je uslijedilo rješavanje imovinsko-pravnih prijepora na relaciji Šibenika i Vlade. 2019. godine bivši ministar Marić i gradonačelnik Burić su potpisali pakt s kojim su riješili te imovinsko-pravne probleme. Svi smo nakon toga očekivali da će se dogoditi jedno veliko događanje, međutim svjetla i reflektori javne scene su se ugasila i tu je nastupila hibernacija koja je trajala do 23. listopada prošle godine kada je Gradsko vijeće donijelo dvije odluke. Jedna je, prijedlog razvojne strategije i druga je akcijski plan i Gradsko vijeće je jednoglasno stalo iza tih odluka. Ovaj projekt je trebao predstavljati interese grada u odnosu sa županijom i RH – kazao je Kovač.
Kovač navodi i važnost radne skupine Batižele koja je je zamišljena kao koordinacija Države i Grada.
– Njihova dužnost je izmjena urbanističkog plana za ovo područje, zamišljene su i pripreme uređenja i ono što je najvažnije, to tijelo je trebalo biti zaduženo za investitore. U ovih šest mjeseci ništa se nije dogodilo. Bjelodano je da postoji namjera izgradnje 1100 apartmana na ovome području. Je li takva intervencija gradu potrebna? Kakve će posljedice biti socijalne i gospodarske na grad? O tome nitko ne govori. Ovo je jedna velika i značajna intervencija za grad i mišljenja sam da o ovome pitanju treba konzultirati građane . Mislim da buduća gradska uprava, a to se nadam da smo mi, građanima treba dati mogućnost savjetodavnog referenduma – zaključio je gradonačelnički kandidat Mosta i Domovinskog pokreta.
Arhitekt Tomislav Krajina ukazao je na činjenicu da su riješeni samo imovinsko-pravni odnosi.
– Važno je naglasiti nedostatak konačne vizije ovog prostora. Potreban je master plan jer on daje vizualizaciju prostora i obuhvaća sve aspekte potrebne intervencije. Dosadašnja vizija je bila da se to sve prepusti jednom investitoru, a to je nedopustivo.
Na kraju je vijećnik Perak zaključio da se nikako ne smije dozvoliti da ovaj projekt ostane neostvaren.
– Potrebno je pristupiti ovom projektu profesionalnije i odvesti ga u pravom smjeru, a ne da ovisi o jednom ili dva člana gradske uprave – zaključio je Perak.
