Odjeća nikada nije bila dostupnija nego u vrijeme u kojem mi živimo, no to ima svoju cijenu koju plaća okoliš. Može li taj problem smanjiti kupnja rabljene odjeće?
Ako se usporedi 2000. godina s 2014., prema informacijama koje je iznio Bussinesinsider, ljudi kupuju čak 60 posto više odjeće. Dok je prije samo dva desetljeća svaka modna kuća izbacila po jednu novu kolekciju za svako godišnje doba, danas se to značajno povećalo.
No, velik dio artikala ‘brze mode’ u sebi sadrži poliester, što je zapravo plastika. Proizvodnja poliestera oslobađa dva do tri puta više emisije ugljika od pamuka, a usto se poliester ne razgrađuje u oceanu. Izvješće Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) iz 2017. godine procjenjuje da je 35 posto sve mikroplastike – vrlo malih dijelova plastike koji se nikad ne razgrađuju – u ocean došlo baš tekstilom kao što je poliester, bilo njegovom proizvodnjom ili pranjem, piše Zadovoljna.hr.
Usto, na odlagalištima smeća diljem svijeta čak 85 posto čini odjeća.
U posljednje vrijeme i naše se društvo počelo osvještavati kada je u pitanju odjeća koju nosimo. Neki high street lanci odjeće dostupni u Hrvatskoj imaju posebna mjesta u svojim trgovinama u koja se može odložiti rabljena odjeća, a u zamjenu se dobije određeni popust na novu kupnju.Mnogi strani i domaći dizajneri okrenuli su barem dio svoje proizvodnje održivoj modi.
Osim fizičkih second hand trgovina u koje i sami možemo odnijeti svoju odjeću ili je ondje kupiti, postoji nekoliko hrvatskih specijaliziranih stranica koje su stvorene upravo radi prodaje i kupnje rabljene odjeće. Sve je i više grupa na društvenim mrežama u kojim se također može ponuditi svoja odjeća ili kupiti tuđa po vrlo povoljnim cijenama.
