Više

    Maturalna haljina inspirirana nošnjom

    Bernarda od malih nogu gaji ljubav prema folkloru: ‘Babine priče bile su mi zanimljivije od bajki’

     

    ‘Ja sam Bernarda Klarin iz Jezer… Molim vas, napišite baš tako, jer je to pravo jezerski, tako sam se predstavila prvi dan u razredu svoje Jezične gimnazije i svi su me zapamtili baš po tome. Ne triba govoriti da se i dan danas toga često sjetimo’. Tim riječima predstavila nam se 18-godišnja maturantica šibenske Gimnazije Antuna Vrančića koju od većine njezinih vršnjaka izdvaja velika ljubav prema folkloru. Koliko je ta ljubav velika govori i činjenica je njezina maturalna haljina bila inspirirana upravo narodnom nošnjom.

    – Ljubav prema plesu postojala je od samog rođenja. Doslovno. Tome svjedoče snimke od najranijih dana mog života. Mama je uvijek govorila da onog trena kada bi čula ritam,  zaplesala bih. Ono što je jednako važno je i pozornica. Dok se druga djeca uglavnom srame i osjećaju nelagodu pri nekom nastupu, ja sam tek tada svoja. U vrtićkoj dobi sam se svaki put izborila za najdužu pjesmicu na priredbi, a moji doma su skoro svaku večer imali mali performans u dnevnom boravku.. Nastupala sam tako na dječjim festivalima u Jezerima, Murteru, plesom, pjesmom i recitacijom – priča nam Bernarda kako je počela ljubav prema plesu.

    Neobična sam vam ja, kaže nam. Nikad nije voljela bajke poput Snjeguljice i Trnoružice, ali zato je upijala priče svoje babe Milenke. One iz polja, iz njezinog djetinjstva i mladosti, sa migavice i iz polja. Upravo ona je vrlo vjerojatno donijela tu šibicu ljubavi prema starinskom i prošlosti.

    – Na jednom ljetnom nastupu  KUD-a Koledišće, šestogodišnja ja ugledala je svu raskoš nošnje, crvenilo svile, širinu fuštana, bjelinu čipke na košulji… I te korake. To je bilo to. Pilala sam mamu danima, dok nije izludila Nenada Milina, voditelja KUD-a da me primi u najmlađu grupu. Naš Nenad, čovjek je koji je svoj život posvetio folkloru i Jezerima. Naš Maestro, kako ga svi u KUD-u zovemo, pravi je zaljubljenik u folklor, prepun znanja o povijesti, priča o davnim vremenima. On je poznati etnokoreolog i veliki stručnjak na tom području. Kako je godinama bio i učitelj razredne nastave i odličan pedagog, dugogodišnji predavač škole folklora, prepoznao je u meni ‘to nešto’, uveo me u svijet etnologije i folklora probudio ljubav prema folkloru – objašnjava nam naša sugovornica.

    Sa šest godina postala je članicom KUD-a Koledišće. Živjela je za svaki nastup,  svaku probu, svako putovanje.

    – Plamen se rasplamsao na putovanjima, druženjima sa folklorašima Hrvatske i inozemstva. Posebno na Školi folklora koju pohađam već pet godina. Svake godine, početkom siječnja, u Koprivnici se družimo i učimo. Svake godine druga plesna zona, toliko mladih iz cijele Hrvatske i dijaspore, toliko ljubavi… To su vam cjelodnevna učenja, treninzi i predavanja, ali i cjelonoćna druženja, uz pjesmu, ples, glumu – priča nam.

    Ipak priznaje da ju malo ljuti kada ljudi komentiraju da oni folkloraši samo plešu.

    – Nije vam to lako. Treba uplesti kosu, često jako bolno iskustvo, treba sve zategnuti, učvrstiti špangama koje su dosta neugodne, za nastup je potrebna i jaka šminka, tako da treba vremena i za to. A oblačenje nošnje? Znate li od koliko se dijelova sastoji? Treba sve to navući i namjestiti. A ljetni nastupi! Vani 38 stupnjeva, a ja u košulji, vunenom fuštanu i vunenoj jaketi. A onda ples! Moramo uvijek biti u kondiciji, moguće su i ozljede. Na jednoj probi sam istegnula tetivu, oporavljala se danima. Ali kad se nešto voli, to ne predstavlja nikakav problem – objašnjava nam što folklor sve podrazumijeva i da nije sve tako lagano kako se čini.

    I upravo zbog tolike ljubavi prema folkloru izbor maturalne haljine ne bi trebao biti neobičan i nelogičan. Danima je gledala haljine na internetu, smišljala i razmišljala, ali niti jedna nije imala to nešto. To nije bila ona.

    – U razgovoru s mamom, u kojem sam joj objašnjavala kako se najbolje osjećam u nošnji, došla je ideja da sašijemo moderniju verziju nošnje. Držale smo se pravila, košulja, fuštan, travesla… Ali smo ih zamislile u današnjoj varijanti, modernijih materijala. Naša krojačica Silvija, to je izradila baš kako smo zamislile. Bio je to veliki rizik. Ili će biti totalni top ili neviđeni flop. Bit ću vam iskrena, mama je bila malo u drami, ali ja sam bila toliko zadovoljna da i čak da se nikome nije svidjela, meni to ne bi značilo ništa. Meni je bila super – iskrena je Bernarda.

    Cijeli styling upotpunilo je sa pletenicom u kosi, obručom sa ogricama koje su tradicionalni ures na jezerskoj nošnji, a kad je ta priča otišla već toliko daleko, nije htjela staviti orhideja, već garoful. I ispalo je da se ljudima svidjelo.

    S obzirom koliko je zaljubljena u folklor, izbor fakulteta je očekivan – etnologija.

    – Kako je to dvopredmetni studij još nisam definirala drugi predmet, ali vjerojatno će to biti pedagogija. Već neko vrijeme uz Nenada Milina vodim i dvije najmlađe skupine u našem KUD-u i rad sa djecom mi se jako sviđa. Voljela bih da to bude fakultet u Zadru jer bih mogla nastaviti aktivnosti u KUD-u i općini. Zadnja četiri ljeta radim u Kulturno pastoralnom centru Baganelovica i često u zimskom periodu sudjelujem u raznim događanjima. Čini mi se da je u zadnje vrijeme došlo do popularizacije folklora i generalno etno smjera. U Jezerima je dosta popularan, ponajprije zahvaljujući Nenadu Milinu te starijim generacijama folkloraša koji potiču svoju djecu, dovode ih na probe i nastupaju na velikim obljetnicama KUD-a – otkriva nam Bernard.

    Važna je i financijska potpora, priča nam, a nju dobivaju od Šibensko-kninske županije i Općine Tisno čiji je načelnik Ivan Klarin dugogodišnji član KUD-a.

    Prošle godine pobijedila je na izboru Najljepše djevojke u narodnoj nošnji iz domovine kad su bili na Susretu čuvara hrvatske baštine u Filderstadtu. Zanimljivo iskustvo i definitivno drugačije od ostalih izbora ljepote, kaže nam.

    – Obučene i zakopčane do grla. Ono što se gleda na ovakvim izborima je urednost nošnje, znanje o svojoj nošnji te stav i način nošenja – priča nam.

    Folklor oduzima dosta vremena, ali Bernarda je zahvalna školi u kojoj imaju dosta razumijevanja za njezine seminare, probe i nastupe.

    – Podržavaju me i daju priliku izraziti svoju osobnost. Predstavljala sam tako školu  na Lidranu pod mentorstvom profesorice Ivane Marelje, sudjelovala  na postavljanju izložbe  ‘Šudari,marame,hacoli…  sa  profesoricama Jasminkom Paić i Sandrom Barešin – govori nam Bernarda.

    Folklor joj je najveća ljubav, nije baš tipična osamnaestogodišnjakinja, kaže nam, ali bez obzira na to neke stvari je ne razlikuju od vršnjakinja.

    –  Volim Instagram i obavezno svakodnevno otvorim aplikaciju Zara i Asos – kaže nam ova simpatična maturantica iz Jezer.

     

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    U Katoličkoj školi Šibenik u subotu, 27. travnja...

    Biskupijski susret mladih bit će održan u subotu, 27. travnja u 9 sati u prostorima Katoličke škole u Šibeniku pod geslom 'Raduj se za...

    Gradu Drnišu odobren projekt SUSTOUR

    Projekt SUSTOUR – 'Sustainable tourism for local development', koji je Grad Drniš kao vodeći partner prijavio na 1. poziv u okviru programa Interreg VI-A...

    Gradu Šibeniku ponovno uručen certifikat ‘Grad za mlade’

    Grad Šibenik će i u narednom razdoblju, odnosno od 2024. do 2027., nositi prestižni certifikat 'Grad za mlade', a jučer je u Zagrebu održana...

    Delegacija iz Albanije posjetila zonu Podi, CGO Bikarac...

    Izaslanstvo albanskog grada Pogradeca na čelu s gradonačelnikom Ilirijem Xhakollijem, koje od srijedi boravi u službenom posjetu gradu Šibeniku, obišlo je danas Poduzetničku zonu...

    NAJNOVIJE

    U Katoličkoj školi Šibenik u subotu, 27. travnja Biskupijski susret mladih

    Biskupijski susret mladih bit će održan u subotu, 27. travnja u 9 sati u prostorima Katoličke škole u Šibeniku pod geslom 'Raduj se za...

    Gradu Drnišu odobren projekt SUSTOUR

    Projekt SUSTOUR – 'Sustainable tourism for local development', koji je Grad Drniš kao vodeći partner prijavio na 1. poziv u okviru programa Interreg VI-A...

    Gradu Šibeniku ponovno uručen certifikat ‘Grad za mlade’

    Grad Šibenik će i u narednom razdoblju, odnosno od 2024. do 2027., nositi prestižni certifikat 'Grad za mlade', a jučer je u Zagrebu održana...

    Delegacija iz Albanije posjetila zonu Podi, CGO Bikarac i Centar za nove tehnologije Trokut

    Izaslanstvo albanskog grada Pogradeca na čelu s gradonačelnikom Ilirijem Xhakollijem, koje od srijedi boravi u službenom posjetu gradu Šibeniku, obišlo je danas Poduzetničku zonu...