U poslijepodnevnim satima 19. rujna 1991. godine drniški branitelji, pripadnici 4. bojne 113 brigade i policajci iz PU Šibenik oborili su neprijateljski helikopter Gazelu na širem području Promine. Tom prigodom, prilikom okršaja u kojem je srušena Gazela, poginuo je major pilot Borivoj Brkić. Riječ je o čovjeku, pripadniku vojske SAO Krajine, koji je nekoliko dana prije no što je oboren s letjelicom, u Splitu minirao stan, a u eksploziji je poginuo jedan Splićanin.
Parodija u čitavoj ovoj priči jest to što je Županijsko državno odvjetništvo iz Splita protiv Brkića, pokojnog od 19. rujna 1991. godine, sve do konca 2008. godine vodilo postupak, iako je poznato da je nakon vojno-redarstvene akcije Oluja u Kninu pronađen čitav niz dokumenata iz raznih ‘institucija’ takozvane SAO Krajine iz kojih je vidljiv datum Brkićevog smrtnog stradanja!
POTVRDA O SMRTI
Šibenski portal po prvi put ekskluzivno objavljuje dokument iz kninske bolnice – ‘popis mrtvodoveženih’ na kojem se pod rednim brojem 18. nalazi zabilješka o mrtvom Brkićevom tijelu koje je oko 19,30 sati sa bojišta dopremljeno u bolnicu.
Županijski sud u Splitu postupak protiv Brkića obustavio je tek 18 godina (!) nakon majorove smrti. Sudski je predmet vodio tada sudac, danas odvjetnik Damir Primorac koji je 2009. kada je ova priča izišla u javnost komentirao sljedeće:
– Kao sudac, nisam bio osobno zadužen za otpremu pismena, ali ponavljam da rješenje o obustavi postupka ne bi postalo pravomoćno da ga nisu zaprimile sve stranke u postupku, pa tako i ŽDO. U spisu koji je arhiviran sigurno postoji i dostavnica koju su morali potpisati. Ako u njihovoj evidenciji zaista nije zabilježeno da je predmet okončan zbog smrti optuženoga, do propusta je moralo doći kod njih. Namučio sam se da provedem sve potrebno za obustavu postupka, pa ne bih želio da se na kraju moje ime veže za eventualne propuste.
Optužnica protiv Brkića, podsjetimo, podignuta je 1992. godine, a odnosila se na bombaški incident. Teretilo ga se da je u rujnu 1991. podmetnuo bombu na vrata svog stana u Splitu, od čega je poginula jedna osoba.
ŠTO JE RADIO DORH?
Do danas je ostalo posve nejasno kako je moguće da DORH koji barata sa svom dokumentacijom zaplijenjenom u Kninu 1995., a bila je relevantna za ovaj slučaj, procesuira čovjeka koji je pokopan prije 18 godina. Kako je moguće da državna institucija koja je zadužena za provođenje istraga i istjerivanje pravde na čistac nije prelistala dokumentaciju vojske takozvane SAO Krajine te iz nje izvukla činjenice koje bi bile relevantne za procesuiranje živih zločinaca iz Domovinskog rata te njih, a ne pokojnike, privela pred lice pravde. To su pitanja koja niti danas nemaju odgovor.
