Gimnazijalci se prekvalificiraju za mesara i stolara

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Gospodarska i društvena kriza koja sad već pet godina pustoši i šibensko-kninsko područje odrazila se i na mlađu populaciju. Nedostatak radnih mjesta i alarmantan porast broja nezaposlenih kojih je u ožujku ove godine na području županije bilo 9.193, proširili su paniku među mladima, a dodatno, stanje je pogoršala loša obrazovna politika koja se u Hrvatskoj, pa tako ni na šibenskom području nije mijenjala unatoč očitim promjenama na tržištu rada. Rezultat svega toga je preko 3000 osoba mlađih od 29 godina bez posla u Šibensko-kninskoj županiji. U razgovoru za Šibenski tjednik pročelnik Zavoda za zapošljavanje – Područne službe Šibenik Luka Petrina lijepo je sažeo problem na burzi rada.

– Mi i danas produciramo veliki broj kadrova za koje znamo da se neće imati gdje zaposliti. Uzmimo za primjer špeditere. Ulaskom u EU ugasit će se naše lokalne špediterske tvrtke ili će raditi s minimalnim resursima. To znači da nemamo potrebe za obrazovanjem špeditera, no mi ćemo ih ipak i ove godine upisati i odškolovati. Imamo čitav niz osoba koje su završile za činovnička zanimanja, a od kojih vrlo mali broj pronađe posao. Riječ je o upravnim, ekonomskim zanimanjima, gimnazijalcima, raznih tehničara. Dakle, školujemo vojsku činovnika koju ne možemo zaposliti – poručio je Petrina.

Srednja strukovna škola u Šibeniku, tako, već godinama pokušava proizvesti neka deficitarna zanimanja za kojima postoji potražnja na tržištu rada, kao što su mesari, pekari, stolari, zidari, tesari ili graditelji drvenih brodova.

TRAŽE SE MESARI, STOLARI

– Istina, poslodavci već duže vrijeme traže mesare, ali nitko od roditelja ne želi svoje dijete upisati u to zanimanje. Predlagali smo mi godinama i zanimanja pekara, stolara, zidara, soboslikara, autolakirera, tesara ili graditelja drvenih brodova, međutim interesa nije bilo i to doslovno niti jednog učenika – kazao je Dražen Sekso, ravnatelj srednje Strukovne škole u Šibeniku. Razlog nezainteresiranosti za ova deficitarna zanimanja, po njegovom mišljenju je u percepciji roditelja i što ta zanimanja imaju obilježje ‘teških’. a, s druge strane, nitko od mjerodavnih nije smanjio upitne kvote onih ‘činovničkih zanimanja’ o kojima je govorio pročelnik Luka Petrina. Istovremeno, paradoksalno je što se baš za zvanje mesara, ali i stolara na kraju zanimaju nezaposleni gimnazijalci ili tehničari.

– Ne možemo proizvesti mesara ili stolara, ali zahtjevi za prekvalifikacijom za to zanimanje postoje. Hrvatski zavod za zapošljavanje ove je godine odobrio troje prekvalifikanata, vjerojatno bi kvota bila i veća da je Zavod odobri – priča nam ravnatelj Sekso.

Dio problematike strukovnog obrazovanja leži i u činjenici što neka trogodišnja zanimanja, poput prodavača, upisuju učenici s lošim osnovnoškolskim uspjehom, dok cijeli razred cvjećara pohađaju učenici po prilagođenom programu.

POSEBAN PROGRAM

– Svi ti učenici – cvjećari imaju rješenja državne uprave, to su srednjoškolci s poteškoćama u pisanju, čitanju, osobe s disleksijom, disgrafijom, poremećajem u ponašanju, ali i teški socijalni slučajevi. To su učenici koji rijetko gube godinu – otkriva Dražen Sekso. Tko onda gubi razred? Dok se baš u ovom trenutku u EU vodi žustra polemika da li treba ukinuti ponavljanje godine, u Hrvatskoj o tome još i ne razmišljaju. Lani je Lijepoj našoj godinu izgubilo sedam i pol tisuća maturanata. Većina škola o ovim brojkama ne želi govoriti, tek se pretpostavlja da najviše 10 posto učenika ponavlja razred.

– Srednja strukovna škola trenutno ima 360 učenika, od toga 180 ih pohađa trogodišnje programe. Godinu izgubi oko 20 učenika godišnje i to su oni koji imaju nekorektan odnos prema radu i koji ne dolaze na nastavu. Uglavnom su to učenici s četiri i više negativnih ocjena, te velikim borjem neopravdanih sati – zaključe nam Dražen Sekso.

Učenika sve manje

O nužnosti reforme srednjoškolskog obrazovanja najbolje govore činjenice. Od nekoliko desetaka srednjoškolskih programa koji đake obrazuju za stručna zanimanja, dobar dio njih je zastario.

– Većina školskih programa za strukovna zanimanja napravljena je 1996 godine, dobar dio  programa ne prate udžbenici, za neke strukovne programe ih i nema pa se nastavnici svakako snalaze kazao je Dražen Sekso, ravnatelj srednje Strukovne škole u Šibeniku. Tvrdi da je ipak najveći problem u školstvu depopulacija, odnosno sve manji broju učenika. Kao primjer navodi da ove godine imamo čak 200 učenika manje u cijeloj Šibensko-kninskoj županiji.


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.