Turistički stručnjaci, kritičari hrvatskoj tranzicijskog turizma, kazat će kako sunce, more i kamen sami po sebi, ako nisu praćeni drugim sadržajima ne mogu dovesti veliki broj gostiju, niti nam mogu namamiti goste dubljega džepa. No, svim teorijama nasuprot, otoci šibenskog arhipelaga napravili su upravo to – s ono malo ponude koju imaju i jedino sa svojom autohtonošću i mediteranskom ljepotom, i ove su godine zabilježili porast u turističkom prometu TZ Zlarina pohvalila se porastom od čak 16,75 posto, ostvarenim od siječnja do 12. rujna u odnosu na isto razdoblje lani. Zlarinjani su u tom razdoblju zabilježili 21.048 noćenja.
ZLARINSKI PRIMJER
– Statistički podaci pokazuju da je Zlarin i dalje najpopularniji među Austrijancima koji dobar trend dolazaka nastavljaju od lani, slijede ih Nijemci, Česi, Norvežani, Šveđani te stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva. Apsolutni ‘hit ljeta’ su domaći turisti koji su ove godine ostvarili 3,3 posto više noćenja nego prošle godine. Uspješnu suradnju i dobre odnose možemo vidjeti i kroz odlične sadržaje koji su ponuđeni ove turističke sezone. Naime, Zlarinsko kulturno lito 2013. sastojalo se od čak 29 sportskih, kulturnih i zabavnih manifestacija, ne brojeći koncerte koji su bili organizirani od strane lokalnih ugostitelja – kažu iz zlarinskog TZ-a koji je ove zime zadržao institucijsku autonomiju jedino zahvaljujući dobrim rezultatima.
Turistički plus zabilježen je i na ostalim šibenskim otocima o čijem turističkom smjeru skrbi šibenska Turistička zajednica. Njezin direktor Dino Karađole navodi kako se u prvih osam mjeseci ove godine bilježi porast turističkog prometa i na Kapriju i na Žirju. Nije, kaže, riječ o nekim bombastičnim brojkama, ali one svakako nisu zanemarive.
– Kaprije je ove godine, zaključno sa 31. kolovoza, zabilježilo šest posto porasta. Lani smo u tom periodu zabilježili 6.595 noćenja, a ove godine 7.022 noćenja. Žirje ima još i bolje rezultate. U spomenutom periodu otok je zabilježio turistički porast od 13 posto, te je lani zabilježio 3.040 noćenja, a ove godine rezultat popravio za dodatnih 400 noćenja – navodi Karađole. Turisti su, kaže direktor TZ-a, prepoznali potencijal šibenskih otoka, te sve češće biraju miran odmor u jednoj od njihovih uvala, pred vrevom na asfaltu. No, treba još mnogo raditi kako bismo na otocima zabilježili značajniji porast broja gostiju.
PROBLEM PRIJEVOZA
– Najveći problem je prijevoz. naši su otoci daleko i teško su dostupni turistima, a premalo je linija kojima bi se pribliŽili Šibeniku kao turističkom središtu. Prema Žirju praktički imate jednu povratnu liniju dnevno, a isto je i s Kaprijem, pa je teško planirati posjet, a kamoli boravak na otoku – navodi Karađole. S Kaprijem je, na sreću, priča ponešto drugačija jer je otok poznata nautička destinacija, ali manjak linija ograničava razvoj turizma u ostalim njegovim vidovima, navodi Karađole.
Turistički potencijal prepoznali su i stanovnici otoka koji su u sve većem broju počeli iznajmljivati krevete. Karađole kaže kako trend povećanja broja kreveta na otocima prati trend u samom gradu Šibeniku, pa se svake godine taj broj poveća za od deset do 15 posto.
