Nogomet, više od igre

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Davno je nogomet više od ige, a počeci najvažnije sporedne stvari na svijetu, nogometne igre, u Šibeniku su bili neposredno pred Prvi svjetski rat. Nikada nećemo doznati tko je izradio prvi krpaš u gradu, niti tko je imao prvu ideju o novoj igri, ali je ostalo zabilježeno za sva vremena da je prvu nogometnu loptu u Šibenik donio trinaestogodišnjak. Riječ je o tadašnjem učeniku Josi Rori Jurasu koji je iz Beča u Šibenik donio prvu nogometnu loptu. Bilo je to 1913. godine. Od tada, možemo smatrati, nogomet se igra u Krešimirovu gradu, dogodine će biti punih sto godina. Nogomet se u početku igrao neorganizirano, gradski mladići su se spontano okupljali i uživali igrajući nogometnu igru. Nije u počecima bilo pravog nogometnog igrališta, niti vratnica jer su veliki komadi kamena označavali gol. Prva nogometna utakmica u Šibeniku odigrana je 1915. godine, između neregistriranih klubova šibenske mladeži ‘Heroja’ i ‘Zrinjskog’. Utakmica je prekinuta kod rezultata 2:1 za momčad Heroja, jer se u igru uključila i publika. Umjesto udaranja po lopti, došlo je do međusobnog naguravanja i udaranja pa sudcu nije preostalo ništa drugo osim svirati prekid utakmice.

NOGOMETNI POČECI

I premda je prva nogometna utakmica, doduše neslužbena, odigrana 1915. godine, pravog kluba nije bilo sve do 1933. godine. A tada su osnovana dva: ‘Osvit’ i ‘Šibenik’.

Prvi pravi nogometni klub u Šibeniku utemeljen je veljači 1933. godine. Klub je osnovan u prostorijama Hotela Krka, a nazvan je Građanski športski klub ‘Osvit’. Za prvog predsjednika bio je izabran dr. Marko Grdović. U svezi imena kluba bilo je podvojenosti. Bilo je zagovornika da se klubu dade ime Jadran, međutim, u većini su bili oni koji su tražili da se novoosnovani klub nazove imenom Osvit.

Počeci su bili teški, najteži problem bio je nogometni teren, o čemu je ovisio, ne samo rad kluba, nego i razvitak nogometne igre u Šibeniku uopće. Velik športski entuzijast Šibenika Filip Babić prvi je još 1924. godine pokrenuo pitanje izgradnje nogometnog igrališta. On je s obitelji Šupe napravio ugovor, kojim su se športaši Šibenika za teren obvezali dati godišnje 3 hektolitra vina i do 300 kilograma pšenice. Godine 1933. priča o igralištu otišla je korak dalje. Vodstvo novoutemeljenog nogometnog kluba Osvit uložilo je silan napor da se na gradskom predjelu Šubićevac izgradi igralište. U tomu su uspjeli, tako da je igralište svečano otvoreno 9. srpnja 1933. godine. Pred brojnom publikom odigrana je utakmica između Osvita i Hajduka.

U redovima ‘Osvita’ bilo nekoliko iznimno nadarenih nogometaša. Posebno su se isticali: Ratko Kacijan, Zvonimir Bego, Svetozar Peričić, Duško Bizjak i Josip Košta. Uz njih prve godine postojanja za boje Osvita nastupali su još: Mirko Rončević, Slipčević, Joso Žaja, Zajc, Vili Fančević, Munitić, Mirko Roščić, Mirko Karađole, Radoje Novak, Ante Vučić, Grgo Zlatoper, Ante Luketa, Stojo Mileta, Zvonko Koceić i drugi. Poslije je zaigrao i Slavko Luštica, koji je dogurao i do reprezentacije.

Građanski športski klub Osvit cijelo vrijeme postojanja bio je u financijskim problemima. Uoči Drugog svjetskog rata mijenja ime u Građanski. Dolaskom talijanske okupacije u Šibeniku je nogomet zamro, klubovi su prestali djelovati. Po svršetku rata rad Osvita više nije bio nastavljen. S radom je nastavio djelovati do danas nogometni klub Šibenik, koji je inače također bio osnovan 1933. godine, kad i Osvit, samo šest mjeseci poslije, 30. kolovoza. Dodajmo na kraju da su dr. Marko Grdović, dr. Milivoj Ivičić i Stipe Belamarić bili predsjednici upravnog odbora Osvita, a kasnije Građanskog. Rad Građanskog nikada nije obnovljen, a nakon Drugog svjetskog rata u Šibeniku postoji samo nogometni klub Šibenik.

UTAKMICE NA POLJANI

Zanimljivost je kako se nogomet u počecima znao igrati na Poljani, da bi Šibenčani na kraju izgradili dva igrališta: jedno na Šubićevcu, a jedno u Crnici. Međutim, gradska djeca su igrala na male branke gdje god su mogla, pa tako i u staroj gradskoj jezgri, bilo da se za loptom trčalo ispred Medulića, ispred svetog Frane ili pak na katedralnom trgu.

U međuvremenu nogomet je postao planetarno popularan šport, pun ga je TV ekran, a najslavniji nogometaši poznatiji su od holivudskih zvijezda. I Hrvati se pokazuju prilično spretnima u baratanju nogometnom loptom. Ali, nažalost, u šibenskoj staroj gradskoj jezgri nema više igre na male branke, nema više djece kao nekada. Umjesto nogometne lopte, umjesto dječje trke između improviziranih golova, štekati su postali važniji od igre.


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.