Više

    Šest zanimljivih panel rasprava

    Prvog dana Back Together summita stručnjaci iznijeli zabrinjavajuće zdravstvene podatke

     

    ‘Znanstveno je dokazano da je debljina bolest, no moguće ju je spriječiti i moramo je liječiti. Zdravstvena pismenost kreće od vrtića, preko škole i fakulteta, pa do radnog mjesta. Oko 40 do 50 posto populacije ima neki od poremećaja spavanja, nesanicu češće razvijaju žene, dok muškarce više muči apneja’. Sve ove poruke mogle su se čuti na prvom danu medicinsko-komunikacijskog summita Back Together, dok drugi možete pratiti u nedjelju 18. rujna od 16 sati uz prethodnu registraciju.

    Gledatelji su prvog dana imali priliku poslušati šest panela na kojima su panelisti, redom ponajbolji domaći stručnjaci, raspravljali o aktualnim zdravstvenim i medicinskim temama. Na panelu Another Part of Me – Debljina, bolest ili ne?, specijalistica obiteljske medicine Nataša Ban Toskić istaknula je kako pacijenti iznimno rijetko verbaliziraju svoju debljinu i ne doživljavaju je kao bolest. Specijalistica ginekologije i porodništva Dinka Pavičić Baldani govorila je o posljedicama debljine za žensko zdravlje od rane mladosti kao, primjerice, rizika preuranjenog puberteta do problema sa začećem u reproduktivnoj dobi. Da gubitak mase od 5 ili 10 posto smanjuje šanse za srčani udar, progresiju ateroskleroze, razvoj zatajenja srca i druge bolesti, istaknuo je akademik Davor Miličić, a dijabetologinja i endokrinologinja Sanja Klobučar zaključila je kako danas postoje vrlo sigurni lijekovi koji pomažu u gubitku prosječno i do 10 posto tjelesne mase godišnje.

    Killing Me Softly – Zdravstvenom pismenošću protiv tihih ubojica današnjice – kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa naziv je panela na kojem su panelisti raspravljali o ovim  kroničnim nezaraznim bolestima, odgovornima za smrt 70 posto populacije na godišnjoj razini.

     

    – Prva razina zdravstvene pismenosti je ona osnovna, tzv. funkcionalna, da razumijemo informacije i da ih možemo pronaći. Druga je interaktivna kada se s liječnikom možete bolje razumjeti, dok je treća ona najviša kada na socijalno-političkoj razini djelujemo za dobrobit zajednice ili pak kroz, primjerice, udruge pacijenata za određene skupine bolesnika – poručila je Ana Gongola, direktorica Sandoza Hrvatska, napominjući kako 50 posto opće populacije ima nisku razinu zdravstvene pismenosti.

    Dijabetologinja i endokrinologinja Davorka Herman Mahečić, istaknula je da svakih šest sekundi u svijetu umre jedan pacijent s dijabetesom, od čega 50 posto njih u dobi do 60 godina, pa se dijabetes može smatrati masovnim ubojicom. Kardiologinja Kristina Selthofer-Relatić istaknula je kako ‘uz enormni napredak medicine u 20. stoljeću, mi i dalje ne uspijevamo pravodobno detektirati i liječiti pacijente s arterijskom hipertenzijom, dijabetesom ili dislipidemijom, jer pacijenti ne brinu dovoljno o svom zdravlju i ne dolaze na preglede, stoga ih je potrebno učiti o prevenciji odnosno zdravstveno opismenjavati’.

     

    – Poslodavac mora prevenirati stres i razumjeti mehanizme koji mogu dovesti do sindroma sagorijevanja, od definiranja uloge zaposlenika, radnog vremena, organizacije posla, timske atmosfere, pa do korporativne kulture gdje mi provodimo niz aktivnosti – istaknula je direktorica ljudskih resursa RBA banke Irena Bašić Štefanić iz perspektive korporacijskog sindroma sagorijevanja na panelu I Can’t Help Myself – Burnout.

    Magistra sestrinstva Sandra Karabatić i specijalistica javnog zdravstva Ana Puljak, dale su svoj osvrt na sindrom sagorijevanja na poslu iz perspektive domova za starije i nemoćne te zdravstvenih ustanova.

     

    O dobizmu kao malo poznatoj, ali sveprisutnoj vrsti diskriminacije, govorilo se na panelu One Day Baby We’ll Be Old – Ageizam. Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr.  Andrija Štampar’ Branko Kolarić istaknuo je kako trebamo biti svjesni da je gotovo 30 posto starije populacije na rubu siromaštva te da se ekonomskim pitanjem i dobizmom trebamo paralelno baviti. Uz psihijatricu Mariju Kušan Jukić, specijalistica socijalnog rada i razvoja zajednice Ines Vrban naglasila je da osobe treće dobi treba educirati o samozagovaranju kako bi se smanjila njihova diskriminacija. Pravnica Silvia Rusac pozitivnim je ocijenila činjenicu kako se sve više studenata socijalnog rada opredjeljuje za rad sa starijim osobama, što prije nije bio slučaj, dok je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Romana Galić istaknula da su osobe treće životne dobi u fokusu javnih politika Grada Zagreba koji se tim pitanjem intenzivno bavi već 20 godina.

    Na panelu In My Place – Zdravlje mladih  specijalistica školske medicine Marija Posavec istaknula je kako su najveći problem u zdravlju mladih danas mentalno i spolno zdravlje, pretilost i poremećaji hranjenja te mladi s poteškoćama u razvoju. Direktor korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma Igor Vukasović kazao je kako tehnologija kod mladih igra veliku ulogu u dostupnosti znanja, osnaživanju i uključenosti, kao i za poslove budućnosti za koje su nužna digitalna znanja, no bitan je pritom način konzumacije i kvaliteta sadržaja. „Ideja da u Hrvatskoj imamo djecu koja su u svemu izvrsna je jedna od najbesmislenijih ideja koja mladima stvara problem u doživljaju slike o sebi”, poručio je ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić i dodao kako je pandemija negativno utjecala na djecu osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, najviše na uspješne učenike, a posebice djevojčice. Na panelu je uz psihijatra Raphaela Bénéa sudjelovao i nagrađivani profesor geografije Dejan Nemčić koji je ukazao na nikad veću potrebu za psiholozima u školama.

    – U idealnom svijetu osobe između 18 i 65 godina starosti trebaju 7 do 8 sati sna, stariji nešto manje, a djeca 12 do 13 sati. Kontinuitet spavanja pritom je vrlo važan za dugoročno zdravlje – poruka je doktora Alena Juginovića koji je sudjelovao na panelu I Can’t Get No Sleep – Insomnia – Zašto je važan kvalitetan san?.

    – Gotovo svi bolesnici s depresijom imaju nesanicu. Ako imamo nesanicu, šanse da razvijemo depresivni poremećaj su 6 puta veće. Ako liječimo depresiju, a i dalje loše spavamo, šanse su puno veće da u nekom vremenu ponovno razvijemo depresiju. Kao što tjelesnu aktivnost ili zdravu prehranu smatramo prioritetom, tako bi i spavanje trebalo postati društveni prioritet – rekao je psihijatar Domagoj Vidović, dok se plastični kirurg glave i vrata Boris Filipović osvrnuo na problem apneje koja može potpuno spriječiti normalno funkcioniranje osobe.

     

    U nedjelju u isto vrijeme počinje novih šest panela na kojima će se govoriti o ulozi dodataka prehrani u COVID-19 i post-COVID oporavku, inovativnim terapijama, tretiranju dijabetesa u zdravstvu, estetskim tretmanima i zahvatima, poboljšanju zdravstvenog sustava te mikrobiomu kao odgovoru na razna zdravstvena stanja. Sve novosti doznajte na društvenim mrežama Facebook, Instagram, LinkedIn te na službenoj web stranici i tako sudjelujte u kreiranju novog, boljeg i zdravijeg svijeta.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Od subote, 1. listopada u primjeni je novi...

    Nakon  probnog režima tijekom kojeg su se prikupljala iskustva i podaci s terena, te nakon usklađenja i uvažavanja većine primjedbi pojedinih mjesnih odbora, gradskih...

    FOTO/VIDEO Dragan Zlatović: ‘Različiti smo po mnogočemu, no...

    Svečani su ovo dani za Šibenik. Preko proslave 31. obljetnice Rujanskog rata do Dana grada i blagdana nebeskog nam zaštitnika sv. Mihovila. Danas je...

    Ivo Mikuličin dobio Nagradu za životno djelo: ‘Infišan...

    Nagrada Grada Šibenika za životno djelo uručena je danas, na svečanoj sjednici u povodu Dana grada i blagdana svetog Mihovila, Ivi Mikuličinu za zapažena...

    NAJNOVIJE

    Od subote, 1. listopada u primjeni je novi vozni red javnog gradskog prijevoza u gradu Šibeniku

    Nakon  probnog režima tijekom kojeg su se prikupljala iskustva i podaci s terena, te nakon usklađenja i uvažavanja većine primjedbi pojedinih mjesnih odbora, gradskih...

    FOTO/VIDEO Dragan Zlatović: ‘Različiti smo po mnogočemu, no vjerujem da smo jedinstveni u predanosti gradu i njegovoj dobrobiti’

    Svečani su ovo dani za Šibenik. Preko proslave 31. obljetnice Rujanskog rata do Dana grada i blagdana nebeskog nam zaštitnika sv. Mihovila. Danas je...

    Ivo Mikuličin dobio Nagradu za životno djelo: ‘Infišan san u Šibenik’

    Nagrada Grada Šibenika za životno djelo uručena je danas, na svečanoj sjednici u povodu Dana grada i blagdana svetog Mihovila, Ivi Mikuličinu za zapažena...