Hrvatski poslodavci redovito javljaju da im nedostaje radnika. Hvale se time da dižu plaće, daju neoporezive nagrade, slobodne dane, smještaj, no opet su turizam, građevina i trgovina u tolikom deficitu da je i uz povećane kvote za strance u zemlji zaposleno više od 9000 umirovljenika. Kvote za strance ove godine povećane su s 30 tisuća na 50 tisuća ljudi, no u prva četiri ovogodišnja mjeseca, uz iznimku građevine, slabo se pune. Što se to točno događa, pita se Tportal.
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kažu nam kako je u prva dva mjeseca ove godine traženo 12.693 sezonca u turizmu, od čega ih je zaposleno tek 1212. Isto tako, lani ih je traženo 13.952, a zaposlena je 1461 osoba. Kvote pomažu, ali nedovoljno.
U turizmu je dopušten uvoz 15.600 ljudi, od čega ih je u prva dva mjeseca zaposleno 987. U iduća dva mjeseca, tj. do kraja ožujka u turizmu je od mogućih 15.600 stranih radnika zaposleno njih 3356, a preostalih gotovo 13.000 radnih mjesta vjerojatno se ‘čuva’ za turističku sezonu. No niti lani turistička kvota nije se popunila, a od 8900 raspoloživih mjesta, ostalo je 2200 neiskorištenih. HZZ nam kaže da se u 2019., kao i ranijih godina, najviše traže konobari, prodavači, kuhari, sobari, čistači i kuhinjsko pomoćno osoblje.
Na burzi je 9097 radnika koji bi se mogli baviti tim poslovima, a u prva dva mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno ih je 812, i to uglavnom u Istri, Splitu, Šibeniku i Dubrovniku. Hrvatska udruga poslodavaca napominje da su poslodavci u turizmu poduzeli sve mjere za privlačenje radnika, iscrpili su mogućnost dizanja plaća i bez pomoći države više neće moći napraviti ništa. Konkretno, traže smanjenje PDV-a na ugostiteljske usluge i neoporezivi topli obrok za sve radnike, a imaju i rješenja za radnike u proizvodnim aktivnostima.
‘Osiguranje toplog obroka i smještaja na teret poslodavca te otvaranje prostora poslodavcima da plaćaju dobrovoljno zdravstveno osiguranje kategorije su koje se trebaju porezno rasteretiti. Također, plaće velikog broja proizvodnih radnika oporezovane su stopom od 24 posto. HUP zahtijeva da se stopa snizi na 10 posto, što bi rezultiralo rastom prosječne neto plaće za oko 500 kuna.’
Što se ostalih djelatnosti tiče, napeto je u građevini i prometu, i to diljem zemlje, dok je za trgovinu kritično u Zagrebu i okolici. Kvote za građevinu pokazuju da je radnike moguće privući višim plaćama i specifičnostima te djelatnosti. Tako je u prva četiri mjeseca uvezeno više od 7000 raznih građevinskih majstora. I lani su kvote za građevinu bile najbolje popunjene, pa je od dostupnih 11.700 radnih mjesta nepopunjenih ostalo samo 1400.
Za dobar posao u građevini traže se zidari, armirači i električari, dok je primjetno najveći deficit među fasaderima: kvota fasadera u 2019. iznosila je 700 ljudi i taj se kapacitet gotovo posve popunio u prva četiri mjeseca. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava daje nam podatak: plaće u građevini u prosjeku su rasle 30 posto, i to je jedan od glavnih razloga za bolje privlačenje radnika.
S druge strane, sektori prometa i trgovine nemaju se čime hvaliti. Kvote za strance u trgovini iznose 2200 ljudi, od čega ih je u četiri mjeseca zaposleno samo 200. Tek nešto bolje stoji promet, s kvotom od 2400 ljudi i oko 500 zaposlenih. Prerađivačka, poljoprivredna i prehrambena industrija također ne koriste ili ne mogu dobiti strance jer im kvote još nisu ni na deset posto popunjenosti – tek je nešto bolje u metalnoj industriji, a stranaca gotovo uopće nema u sektorima zdravstva, IT-a, kulture, brodogradnje i poštanskih usluga.
Pitamo Ministarstvo rada što su učinili kako bi privukli strance i potaknuli zapošljavanje domaćih radnika, na što nam govore da je Vlada u prve dvije godine mandata izdvojila 4,5 milijardi kuna za poticanje zapošljavanja, a ove godine uložit će se još dvije milijarde, od čega milijardu i pol za ‘mjere aktivne politike zapošljavanja i 500 milijuna za specijalizirane programe zapošljavanja sufinancirane sredstvima Europskog socijalnog fonda’. Tu je i program ‘Zaposlili se u Hrvatskoj’, kojem je cilj aktiviranje domaćih rezervi.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
