Iako uspješnost te metode još uvijek nije znanstveno potvrđena na relevantnom broju pacijenata, liječenje krvnom plazmom osoba koje su preboljele COVID-19 pokazalo se uspješnim na desecima pacijenata u Kini, a klinička ispitivanja pokrenuta su i u Europi, javlja Novi list.
Zamrzavanje i čuvanje
U Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu (HZTM) spremni su za prikupljanje i pohranu tzv. rekonvalescentne plazme, imaju sve protokole po kojima treba postupati, pa samo čekaju signal Ministarstva zdravstva da krenu u taj poduhvat. Ravnateljica Zavoda Irena Jukić, kaže kako se s prikupljanjem plazme ozdravljenih može početi i prije odluke o početku liječenja pacijenata, jer se smrznuta plazma, dobivena staničnim separatorom, tako pohranjena može čuvati i do tri godine.
– Transfuzirati se može samo krv osoba koje su provjereno negativne. Ona prolazi stanične separatore koji uzimaju samo krvne sastojke, odnosno plazmu. No, osobe koje bi bili potencijalni darivatelji plazme za liječenje koronavirusa moraju zadovoljiti i sve ostale kriterije koji se odnose na darivatelje: moraju biti relativno zdrave da bi kao i ostali darivatelji mogle sigurno dati krv, moraju proći imunohematološko testiranje, mora se utvrditi da nisu prenosnici zaraznih bolesti. Zatim se uzima krv i iz nje izdvaja krvna plazma, po propisanoj proceduri ona se zamrzava, pohranjuje i čuva na izdvojenom mjestu te se može koristiti za liječenje – objašnjava Jukić za Novi list.
Još je jedna dimenzija, dodaje, činjenica da mlađi ljudi koji prebole koronavirus s minimalnim simptomima ne razviju toliko antitijela koliko ih imaju oni koji su preboljeli teže oblike bolesti. Istodobno, kod ove je druge kategorije teže naći potencijalne darivatelje jer su to često osobe koje imaju i neke kronične bolesti, što je prepreka za darivanje krvi.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.