Godinama su problemi u mljekarstvu, otkupna cijena je niska, u prosjeku oko tri kune po litri mlijeka. I to je jedna od najnižih cijena u Europskoj uniji, a inflacija te visoke cijene energenata dodatno pogoršavaju ionako dramatičnu situaciju. Je li realno očekivati nestašicu domaćeg mlijeka? Jedan od proizvođača čiju smo farmu posjetili kaže da to nije nerealan scenarij, piše N1 Hrvatska.
Ovo je potpuno robotizirana farma krava obitelji Mihaljević u okolici Garešnice. Igor je u rad uveo robote zbog toga što mu je bilo teško pronaći i zadržati radnike. Posao nije lak niti atraktivan, tako da sada krave gotovo sve obavljaju same uz pomoć robota. Same se, uz pomoć robota, i pomozu.
Kad osjete da je vrijeme za mužnju, stanu pred boks i čekaju svoj red. Trenutačno ih je 65 i svaka ima svoje ime. Na dan svaka od njih donese i do 40 litara mlijeka, čija je otkupna cijena jedna od najnižih u Europskoj uniji. Godinama je tako, zato je i većina mlijeka na našem tržištu iz uvoza, a govori se da bi moglo doći do još poraznije situacije.
– Teško je reći, teško je biti pametan da će baš Hrvatska ostati skroz bez proizvodnje mlijeka, ali da ta proizvodnja u narednom razdoblju sigurno očekuje daljnji pad, to će se sigurno dogoditi – rekao je vlasnik farme krava Igor Mihaljević.
Statistika je poražavajuća. Prije 20 godina bilo je gotovo 60 tisuća proizvođača mlijeka, a sada ih je nešto više od tri tisuće.
– Premalo, jer definitivno nećemo nikada dostići s takvim brojem proizvođača one količine koje su nam potrebne samo za vlastite potrebe, a kamoli da imamo viška mlijeka. A daljnji pad i urušavanje tog sektora i proizvođača mlijeka sigurno za posljedice nosi puno veću manipulaciju otkupljivača, znači mljekara s preostalim brojem proizvođača gdje oni definitivno mogu ići i sa smanjenjem cijene mlijeka što će opet i dalje biti sve teže breme i stvar s kojom se mi nećemo moći nositi – ističe Mihaljević.
Cijena mlijeka u prosjeku je ispod tri kune. Kad se tome dodaju visoke cijene i žitarica i energenata, jasno je da situacija nije održiva. Proizvodnju dodatno pogoršavaju i visoke temperature.
Većina aktivnosti koje država planira za pomoć mljekarstvu usmjerene su na potpore, ali proizvođači upozoravaju da to nije rješenje nego da se konačno treba baviti strukturnim problemima.
