U Europskoj je uniji nešto više od 134,5 milijuna ljudi zaposleno u nefinancijskom sektoru, od kojih čak 92,5 posto radi u mikrotvrtkama koje imaju manje od deset radnika. Malih i srednjih tvrtki koje imaju od deset do 249 zaposlenih je 7,3 posto, a velikih kompanija s više od 250 radnika samo 0,2 posto. EU je tjedan od 25. do 30. studenoga proglasio tjednom malih i srednjih poduzetnika, koji su srce i duša europskog gospodarstva.
Tim je povodom Eurostat donio detaljan prikaz europskog gospodarstva preko broja poduzeća, zaposlenih i ukupnih prihoda koje oni ostvaruju. U EU je tako 2011. godine bilo 22,1 milijun poduzeća u nefinancijskom sektoru. Od toga je mikrokompanija 20,4 milijuna, malih i srednjih 1,6 milijuna, a velikih kompanija samo je 44.200.
Slovenci dvostruko bolji
Sve kompanije u EU, osim financijskog sektora, ostvarile su 25.453 milijarde eura prihoda (24,453 bilijuna eura). Zanimljivo je pogledati gospodarsku strukturu Hrvatske i usporediti je s ostatkom EU. U Hrvatskoj je u nefinancijskom sektoru 2011. radilo 1,033 milijuna ljudi u 154.000 poduzeća, a ostvarili su ukupan prihod od 77 milijardi eura. Dakle, prihod po poduzeću u Hrvatskoj u prosjeku je iznosio 500.000 eura, a po zaposleniku 74.540 eura godišnje.
Usporedba sa susjednom Slovenijom pokazuje da hrvatski radnici uprihode točno dvostruko manje od Slovenaca – njihov je prihod po zaposlenom 149.533 eura. Još je dramatičnija usporedba Hrvatske s Njemačkom i Austrijom. Prihod njemačkih poduzeća po zaposlenom gotovo je 216.000 eura, a austrijskih 241.300 eura. Dakle, dva prosječna austrijska ili njemačka radnika godišnje uprihode kao jedno prosječno hrvatsko poduzeće.
Ojačati male i srednje
Zanimljivo je pogledati i veličinu hrvatskih poduzeća. Manje od deset zaposlenih ima 91,7 posto tvrtki, deset do 249 zaposlenih ima osam posto tvrtki, a velikih je kompanija samo 0,3 posto. Male i srednje kompanije u Hrvatskoj ostvaruju najveći prihod i zapošljavaju najviše ljudi. No želimo li jače gospodarstvo, treba povećati broj tih tvrtki jer u Njemačkoj ih je 17,7 posto od ukupnog broja – dvostruko više nego u Hrvatskoj.
IZVOR: Večernji list
