Marija Jurić Zagorka bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Jedno je vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivalaŽenski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.
Povijesni romani
- Grička vještica – ciklus od 7 romana (Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju)
- Gordana (1934.-1935.)
- Kći Lotrščaka (1921.-1922.)
- Kraljica Hrvatâ (1937.-1939.)
- Kneginja iz Petrinjske ulice,(1910.), prvi hrvatski kriminalistički roman
- Kamen na cesti (1937.), romansirana biografija Zagorke
Drame
- Kalista i Doroteja, napisala s 14 godina
- Filip Košenski
- Evica Gupčeva
Romani
- Plameni inkvizitori
- Republikanci
- Vitez slavonske ravni
- Jadranka, posljednje djelo, 1953.
- Roblje
- Mala revolucionarka
- Nevina u ludnici
- Pod prezimenom Jurić Vodvařka objavila Crveni ocean (1918.), socijalno-utopistički roman, temeljen na događajima Ruske “Listopadske revolucije
Izvor: Wikipedia
