Rekordna 542 slučaja zaraze koronavirusom u Hrvatskoj. Uvodi se obvezno nošenje maski u svim zatvorenim prostorima, kao i na otvorenom gdje nije moguće održavati distancu.
Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a je za HRT istaknuo kako je trenutna situacija svakako zabrinjavajuća.
– Ušli smo u period kad nam dolaze hladni i kišoviti dani s velikom i rekordnom brojkom. Dolaze nam dani kada ćemo se zatvarati u zatvorene prostore, nećemo moći boraviti vani, kad je bilo lijepo vrijeme. Dolaze nam dani kada će biti puno drugih respiratornih infekcija koje je teško razlikovati od korone, što je svojevrsni izazov za zdravstveni sustav i za liječnike. Čeka nas jedan težak period što se tiče oboljelih, hospitaliziranih i broja teških slučajeva. Ove brojke divljaju u čitavoj Europi, rekao je Capak.
Krunoslav Capak je rekao kako trebamo biti disciplinirani i odgovorni.
– Naše mjere koje smo propisali, to su dobre mjere. Kad bi ih se svi držali, brojke bi bile puno manje, dodao je Capak.
Capak je istaknuo kako je u zadnjih 14 dana pažnja ljudi popustila i mnogi se nisu držali mjera i rezultat toga je današnja brojka.
Saša Srića, pulmolog, ima blaže simptome Covida-19 te je rekao kako se osjeća dobro. Srića je istaknuo kako je pitanje što će se događati u narednom periodu, hoće li zdravstveni sustav uspjeti podnijeti zahtjevnu jesen.
– Ovu bolest treba shvatiti definitivno ozbiljno. Sve skeptičare i negatore ove bolesti bih prošetao jedinicama intenzivnog liječenja. Ovo je ozbiljna priča koja može izazvati kod mladih i zdravih ljudi najčešće blagi oblik bolesti, ali isto tako može ugroziti starije i kronične bolesnike, rekao je Srića.
Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb je rekao kako je u KBC-u Zagreb trenutno pozitivnih 10 liječnika i 11 medicinskih sestara, te 153 djelatnika u samoizolaciji.
– Nosimo se s time relativno zadovoljavajuće. Imamo dovoljan broj ljudi, djelatnika. Moramo uvesti solidarnost po odgovornosti. Moramo biti odgovorni kao pacijenti i kao zdravtsveni profesionalci, rekao je Ćorušić.
– Primjerice, doktor koji kašlje 4-5 dana dežura u subotu i epilog je 17 ljudi u samoizolaciji. On je bio pozitivan. Ako se tako ponašaju liječnici, onda građanima ne možemo ništa prigovoriti. Sva sreća, takav broj doktora je malen. Trebamo biti odgovorni prema sebi, društvu i prema sustavu, rekao je Ćorušić.
Miroslav Radman, molekularni biolog je rekao kako se možda radi o dva virusa.
– Jedan fenomen, kad se dvije populacije sretnu i miješaju koje su asimptomatične. Recimo, jedna dolazi iz Splita, druga iz Engleske, bili bi asimptomatični i dalje. Međutim, kad se pomiješaju onda bukne bolest, rekao je Radman.
Miroslav Radman je istaknuo kako nemamo ključna znanja prema kojima bi se mogli pripremiti za ovu bolest.
– Treba identificirati pojedinačne viruse, s obzirom na patogenost virusa. Neka istraživanja će biti potrebna kako bi neke mjere mogli provoditi prema znanju. Konzervativne mjere možda su teške, ali nema dovoljno znanja koje se bazira na dobrim predviđanjima, rekao je Radman.
Krunoslav Capak je istaknuo kako mnoge europske zemlje imaju puno strože mjere nego Hrvatska.
– Belgija priprema mjere da će svaka osoba na svom poslu smjeti u mjesec dana sresti samo 10 osoba, a kod kuće 4 osobe. To je predrastična mjera, ali kod njih virus divlja.
– Smatramo da se gospodarstvo i društveni život moraju nastaviti. Razgovara se o tome da trebamo sa svim sektorima koji su nam ključni kao partneri u tome da zaustavimo virus, razgovarati, najaviti mjere i diskutirati s njima koji su njihovi problemi u primjeni tih mjera da izbjegnemo nekakve pobune i prosvjede i otpuštanja ljudi iz pojedinih sektora. Potrošili smo 5 dana s različitim dijelovima ugostiteljskog i turističkog sektora i dali im priliku da kažu koji su njihovi problemi kod provođenja mjera koje mi propisujemo, rekao je Capak.
Capak je istaknuo kako nema te brojke iznad koje bi ušli u karantenu.
– Mi ćemo napraviti sve da ne uđemo u lockdown. Mislimo da možemo održati i gospodarstvo i društvene djelatnosti uz strože mjere nego što ih imamo sada, uz pridržavanje, dodao je.
Stipan Jonjić, Centar izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju, Medicinski fakultet u Rijeci je rekao kako se desetak cjepiva nalazi u završnoj fazi kliničkih testiranja i na temelju tih testiranja, ta cjepiva će biti odobrena za upotrebu.
– Mi još uvijek ne znamo koliko će biti efikasna. Većina su nastala na različitim platformama koje će rezultirati u razlikama između tih cjepiva.
Neka cjepiva će se primjenjivati intramuskularno i vjerojatno će imuni sustav rezultirati pojavom protutijela razreda G ili EGG. Takva protutijela će štititi doista toga, ali vjerojatno neće štititi gornji dio respiratornog trakta, sluznicu. Zato nam trebaju protutijela razreda A. Bit će razlike među cjepivima koja su temeljena na vektorima te postoji mogućnost kombiniranog cjepiva.
Jonjić je istaknuo kako se ne smijemo ustručavati reći da vjerujemo u cjepivo, ali primjerice ne znamo kako će stariji ljudi reagirati na cjepivo.
– Biologija ovog virusa je nedovoljno proučena, dodao je.
Ćorušić je istaknuo kako je KBC Zagreb nakon lockdowna na 75 posto učinkovitosti u odnosu na vrijeme prije pojave koronakrize.
– Nastojimo stići liste čekanja, radimo i popodne kako bi te liste čekanja smanjili. Mislim da kao bolnica dobro funkcioniramo i trudimo se da pacijenti dobiju uslugu na adekvatan način, rekao je Ćorušić.
Ćorušić misli kako neće biti novog lockdowna.
– Mislim da smo kao društvo otporni. Ne možemo si kao država priuštiti da idemo u neki novi lockdown, dodao je.
Capak je rekao kako je teško predvidjeti je li ima dovoljno cjepiva.
– Naručili smo puno više nego što je to bilo prethodnih godina. Ove godine smo u startu naručili 460 tisuća cjepiva. Naknadno smo naručili još 130 tisuća doza koje će doći početkom prosinca. To je gotovo 700 tisuća doza. Epidemiolozi koji su provodili ankete među liječnicima primarne zdravstvene zaštite kažu da će to sigurno biti dovoljna količina, rekao je Capak.
– Računamo na to da će ove godine biti puno manje gripe nego prošle godine, dodao je Capak.
Saša Srića je rekao kako je apsolutno za nošenje maski.
– Maska osim što štiti bolesnog čovjeka, štiti i sve nas koji radimo u struci i smanjuje mogućnost na minimum od obolijevanja od Covida. Maske treba nositi redovito, ona nas beskrajno štiti, ali treba ih redovito mijenjati, rekao je Srića.
Pulmolog Srića boji se kako će brojka oboljelih i dalje rasti.
– Treba voditi računa o kapacitetima zdravstvenog sustava i trebamo čuvati ljudstvo, dodao je.
