Uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom bio je otvaranje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) pa je, promatrajući kroz prizmu važnosti i značaja, ta agencija jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo. Ništa manje važan podatak je i da više od polovice stanovništva EU živi u ruralnim područjima koja pokrivaju 90 posto teritorija Unije, a gotovo identične brojke mogu se preslikati i na Hrvatsku. Šibenčanka Leticija Hrenković, voditeljica Ureda za odnose s javnošću u APPRRR-u, u nekoliko vrlo jasnih odgovora približila nam je sam rad Agencije, ali i način na koji bi svi zainteresirani mogli i trebali iskoristiti poticaje koji nam dolaze kroz fondove.
FONDOVI ZA POLJOPRIVREDNIKE
– Da bi mogla povlačiti novac iz EU proračuna, iz triju fondova namijenjenih poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Hrvatske, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima. Agencija vodi Upisnik poljoprivrednih gospodarstava s oko 185.000 registriranih poljoprivrednika, zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore – uvodi nas Leticija u samu srž rada Agencije.
Spomenuli ste tri fonda iz kojih se može povući novac. Koliko kroz te, ali i ostale fondove, Agencija ima novaca na raspolaganju, na koji način ih raspodjeljuje, odnosno na koji način korisnici mogu dobiti novac za svoje projekte?
– Agencija za plaćanja provodi nekoliko različitih EU fondova. Europski fond za jamstva u poljoprivredi namijenjen je izravnim plaćanjima poljoprivrednicima, kao pomoć njihovom dohotku. Za izravna plaćanja poljoprivrednicima ove je godine osigurano tri milijarde kuna. Od tog iznosa, iz fondova EU povlačimo 1,67 milijardi kuna, dok 1,34 milijarde kuna dolazi iz Državnog proračuna RH.
Poljoprivrednici se za ova sredstva prijavljuju svake godine Agenciji za plaćanja putem internetske aplikacije AGRONET, a temeljem poljoprivrednog zemljišta koje obrađuju, odnosno grla stoke koje drže na svom gospodarstvu. Osnovni uvjeti za izravna plaćanja su proizvodnja, uzgoj, ili sadnja poljoprivrednih proizvoda te uzgoj/držanje stoke, ili održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj. Izravna plaćanja mogu dobiti poljoprivredna gospodarstva koja posjeduju najmanje 1 hektar obradivog zemljišta. Za korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj procedura je drugačija. Naime, potencijalni korisnici prijavljuju svoje projektne prijedloge na natječaje za koje raspisuje Agencija za plaćanja. Projekti se moraju uklopiti u prioritete Programa ruralnog razvoja RH, kao što su: promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima, povećanje održivosti i konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava te promicanje organiziranja lanca prehrane, prerade i trženja poljoprivrednih proizvoda. Projekti moraju biti ekonomski održivi, temeljiti se na poslovnom planu s jasno definiranim ciljevima. Za sufinanciranje projekata iz Programa ruralnog razvoja Hrvatskoj je na raspolaganju desetorostruko više novca nego prije ulaska Hrvatske u EU, odnosno koliko je bilo raspoloživo kroz pretpristupni program IPARD. Procedura je jednostavnija, prijave se šalju elektornski, nema proizvodnih ograničenja i može se ulagati u sve sektore poljoprivredne proizvodnje. Moguće je ostvariti povrat novca i za kupnju poljoprivrednog zemljišta.
Osnovna potpora iznosi 50 posto (vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta), ali ona može narasti do čak 90 posto u određenim slučajevima. Primjerice, dodatne postotke potpore dobivaju projekti mladih poljoprivrednika ili kada se projekt provodi u područjima s prirodnim ograničenjima. Dodatne bodove nose integrirani projekti – oni koji spajaju primarnu proizvodnju i preradu, ali i zajednički projekti, kada više korisnika provodi jedan projekt. Projekti koji pridonose očuvanju okoliša ili se odnose na ekološku poljoprivredu također ostvaruju dodatne bodove.
SAMO PET UGOVORA
Što za cijelu ovu priču znače LAG-ovi i kakva je njihova funkcija?
Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) su vrlo važna karika u lancu od poljoprivrednika do novca iz EU fondova. LAG je partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja koje je osnovano radi izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja, po principu ‘odozdo prema gore’. Pa tako, LAG-ovi s vlastitog ‘domaćeg’ terena osluškuju potrebe poljoprivrednika i mogu prepoznati projekte koji su važni za pojedinu lokalnu sredinu. LAG-ovi mogu pomoći poljoprivrednicima da dođu do tih sredstava. Lokalnim akcijskim grupama Europska unija sufinancira izradu studija, usavršavanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivnih događaja, radionica i seminara. Zaposlenici LAG-ova i njihovi uredi plaćeni su iz pretpristupnog programa IPARD. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do sada je sklopila ugovore s 42 lokalne akcijske grupe u iznosu od 37,8 milijuna kuna, a Prograomm ruralnog razvoja nastavlja se financiranje LAG-ova (Mjera 19.).
Gdje se na ljestvici nalazi naša županija, odnosno poljoprivrednici i ostali subjekti, po povlačenju novca i što bi se trebalo učiniti kako bi se ljudi što više uključili u povlačenje novaca za svoje projekte?
Poljoprivrednici iz Šibensko-kninske županije godišnje dobiju oko 20 milijuna kuna izravnih plaćanja. Kada je riječ o projektima ruralnog razvoja, na području županije ugovoreno je svega pet IPARD projekata za 3,4 milijuna kuna potpore. Ipak, kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj možemo očekivati veći broj zainteresiranih, jer je ponuđena široka lepeza ulaganja kroz 16 mjera Programa ruralnog razvoja. U Šibeniku smo prošli mjesec održali radionicu za poljoprivrednike o mogućnostima koje pružaju EU fondovi. Radionica je bila vrlo posjećena i poljoprivrednici su imali puno pitanja o potencijalnim izvorima financiranja za neke njihove ideje, što ukazuje na veću zainteresiranost za EU fondove.
Redovito informiranje je ključna stvar za ostvarenje bilo kakve projektne ideje. Sve informacije o mjerama i natječajima nalaze se na web stranici Agencije za plaćanja. Tu se nalaze i Vodiči za korisnike, upute i predlošci, poslovni plan, često postavljana pitanja i odgovori i još mnogo toga. Dnevno dobijemo oko 200 upita potencijalnih korisnika na info@apprrr.hr o tome može li se i kako sufinancirati neka njihova ideja. Ministarstvo poljoprivrede izdalo je brošuru s osnovnim informacijama o svim mjerama Programa ruralnog razvoja u kojima se može pronaći svaki poljoprivrednik. Dakle, sve informacije o EU fondovima su dostupne javno – u svega nekoliko ‘klikova’ na web stranici Agencije za plaćanja može se doći do podataka. Oni poljoprivrednici koji žele unaprijediti svoje poslovanje kroz EU fondove, mogu doći do informacija koje su potrebne za realizaciju projekta. Onaj tko želi – naći će način, a onaj koji ne želi – naći će izliku.
Na koje mjere Agencije i projekte EU valja obratiti pažnju u tom pravcu, za koje projekte će se davati novac i o kojoj količini novaca se radi?
Gotovo svako poljoprivredno gospodarstvo može se naći u nekoj od mjera Programa ruralnog razvoja. U okviru Mjere 6.3 ‘Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava’ mala gospodarstva mogu ostvariti do 100 posto povrata uloženog novca (15.000 Eura po korisniku) za koji mogu kupiti domaće životinje, jednogodišnje i višegodišnje bilje, podići nove nasade, izgraditi i opremiti objekte u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu poljoprivredne proizvodnje ili prerade te prezentacije vlastitih proizvoda. U okviru ove mjere može se kupiti poljoprivredno zemljište, mehanizacija i strojevi.
S druge strane, veća poljoprivredna gospodarstva mogu modernizirati svoje poslovanje i povećati konkurentnost svojim poljoprivrednim proizvodima, primjerice u Mjeri 4. ‘Ulaganja u fizičku imovinu’. Općine i gradovi do 10.000 stanovnika mogu koristiti novac iz Mjere 7. za izradu razvojnih planova, za izgradnju javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te za izgradnju nerazvrstanih cesta. Osim mjera ruralnog razvoja, hrvatskim vinarima i vinogradarima na raspolaganju je 57 milijuna eura iz Vinske omotnice u petogodišnjem razdoblju za restrukturiranje vinograda, izgradnju i opremanje vinarija te marketing i promociju vina. Najmanji iznos potpore je tri tisuće eura, a najveći 1,5 milijuna eura, ovisno o mjeri, a za završene projekte Agencija za plaćanja u poljoprivredi isplaćuje od 50 – 80 posto ukupno prihvatljivih troškova.
Hrvatskim ribarima na raspolaganju je novac iz Europskog ribarstvenog fonda za privremenu i trajnu obustavu ribolova te projekte u akvakulturi.
PISATI PROJEKTE
Iz osobnog iskustva, možete li nam dati komentar ili prijedlog u kojem pravcu bi mogao ići razvoj ruralnog poduzetništva u našoj županiji i koje su to grane koje bi se mogle razvijati na našem području, odnosno koje imaju potencijal budućeg razvoja, a sve kroz ove buduće mjere i programe?
U Šibensko-kninskoj županiji ima oko 3.000 poljoprivrednih gospodarstava koji obrađuju ukupno 5.600 hektara poljoprivrednog zemljišta i ta gospodarstva svake godine ostvaruju izravna plaćanja. Velika većina njih sigurno može unaprijediti svoje gospodarstvo kroz EU fondove, ako to žele.
Razvoj poljoprivrede i s njom povezanih djelatnosti treba poticati odozdo prema gore. Domaći ljudi najbolje znaju kojom se granom poljoprivrede mogu baviti na svom terenu, a u tome im mogu pomoći EU fondovi.
Ipak, novac nije tu samo da ga se uzme. Projekt treba temeljiti na realnim i ostvarivim planovima, mora, ono što se kaže, ‘držati vodu’. Ako projekt predviđa novo zapošljavanje ili doprinosi zaštiti okoliša to je dodatni plus kod bodovanja.
Razvoj ruralnog poduzetništva uvelike ovisi o aktivnostima lokalne zajednice, o tome koliko je u informiranju i pripremi lokalnog stanovništva angažirana lokalna samouprava, županijske razvojne agencije, LAG-ovi i druge institucije uključene u povlačenje novca iz EU fondova.
