Malo je što podiglo toliku buru u posljednjih godinu dana kao najave o eksploataciji nafte i plina iz Jadrana. Javnost je, po običaju, podijeljena: prema nekim istraživanjima, da se referendum raspiše danas, 45,5 posto Hrvata bilo bi protiv bušenja nafte i plina u Jadranu, dok bi za bušenje bilo 40 posto građana, a unatoč činjenici što je javna rasprava završena i što se za pripremu početka radova čeka potpisivanje ugovora s odabranim koncesionarima, eksploatacija nafte još je uvijek jedna od top tema u društveno-političkim krugovima.
Vlada je, podsjetimo, početkom godine kompanijama Marathon Oil, OMV, ENI, Medoilgas i INA-i izdala dozvole za istraživanje nafte na deset istražnih prostora na Jadranu. Ugovor je trebao biti potpisan nakon završetka javne rasprave o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš 16. veljače, koju je u siječnju objavila Agencija za ugljikovodike. U raspravu su se uključili brojni političari, ali i ekološke udruge i zabrinuti građani, posebice u županijama uz more koje od turizma žive, a i nakon njenog završetka pojedine aktivističke skupine, uz potporu političara, nastoje zaustaviti bušenja u Jadranu. Šibensko-kninski župan Goran Pauk tako je nedavno podržao pokret Jadranski val koji je upravo iz Šibenika krenuo u prikupljanje potpisa za referendum, još jednom izražavajući svoje nezadovoljstvo načinom na koji je donesena odluka Vlade o eksploataciji ugljikovodika na Jadranu, ustvrdivši da je proceduralno pogrešan jer se primarno trebala provesti okvirna strateška studija utjecaja na okoliš, da bi se nakon toga moglo odlučivati o koncesioniranju. Također, Pauk se oštro suprotstavlja eksploataciji polja 8, 10 i 11, koja se nalaze u blizini Kornata i ostatka šibenskog arhipelaga.
POLITIČARI: BUŠENJE MOŽE, ALI NE TU!
– Stojim iza toga da polja 8, 10 i 11 treba brisati iz ovog plana, s obzirom da moramo braniti interese žitelja naše županije i paziti da se ne naruši naše nacionalno blago kao što je Kornatsko otočje – kaže Pauk.
I dok neki problem vide u načinu na koji je Vlada postupala vezano uz eksploataciju nafte i plina u Jadranu, drugi su, poput OraH-ove Mirele Holy, apsolutno protiv bušenja Jadrana, čak i u probne svrhe. Ona je u nedavnom intervjuu za Šibenski tjednik kazala kako opasnost za ljude i ekosustav ne predstavlja samo izlijevanje nafte, već je jako velika opasnost i nailaženje na džepove toksičnog plina sumporovodika prilikom bušenja, što se već i dogodilo u ne tako davnoj prošlosti.
RADOVI POČETKOM IDUĆE GODINE
Po završetku javne rasprave najavljivalo se potpisivanje ugovora s odabranim koncesionarima, a planirani početak radova bio je već krajem ove godine. Međutim, ugovori nisu potpisani prema planu, a Vladine račune ovog puta nisu pomrsili politički oponenti ni ekološki aktivisti, već susjedne zemlje. Slovenija, Italija i Crna Gora poslale su zahtjev za uključenje u prekogranične konzultacije o toj studiji, na što imaju pravo u skladu sa smjernicama EU te Protokolom o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica.
– S obzirom na prekogranične konzultacije, očekujemo da će cijeli proces biti gotov do kraja svibnja, što znači da potpisivanje ugovora možemo očekivati u lipnju, a u skladu s tim radovi će vjerojatno započeti početkom sljedeće godine – kaže Željka Rukavina iz Agencije za ugljikovodike.
LUKA NIKPALJ (SDP): Treba garantirati sigurnost
S obzirom na gospodarsku situaciju Republike Hrvatske te ovisnost o energentima, smatram kako bi bilo kakav projekt koji osigurava investicije te sredstva za oporavak državnog proračuna trebali ozbiljno razmotriti. Rizici uvijek postoje, no moramo procijeniti koliko istima možemo upravljati. Smatram da bi izgradnja sigurnosne infrastrukture bila prioritet prije početka procesa. Budući investitori morali bi izgraditi sigurnosni sustav, sigurne luke, te osigurati Jadran od ikakvih mogućih katastrofa. Ne znam koliko je poznat podatak da godišnje preko 40 tisuća tankera preveze preko 700 tisuća tona nafte Jadranom. Odluku bi bilo idealno donijeti referendumom, odlukom građana, hoćemo li krenuti u eksploataciju nakon istraživanja. No, ono što žalosti je neobjektivno informiranje pojedinih inicijativa, kao i mala volja građana za sudjelovanjem u demokratskom procesu. Previše inicijativa protiv eksploatacije ugljikovodika u Jadranu ne nudi nikakva druga rješenja, već samo zastrašuju i prisiljavaju građane da odluku donesu emocijama.
IVAN MALENICA (HDZ): Protiv sam ovakve provedbe projekata
Ja sam protiv davanja koncesija na način na koji se to želi provesti sada, dakle, bez ikakvog kontakta s lokalnom zajednicom koja će, naposljetku, najviše osjećati efekte eksploatacije ugljikovodika na Jadranu. Posebice se to odnosi na našu županiju, u kojoj su predviđena tri istražna polja, a koja se nalaze u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Kornati i koja živi od turizma i turističke djelatnosti. Kako bi se to odrazilo na turizam i život naših ljudi ako se, ne daj Bože, dogodi kakva nesreća? Dakle, u potpunosti stojim iza službenog zaključka do kojeg je došla i Županijska skupština.
FRANE ŠKUBONJA (KONZERVATIVCI): Referendum u županijama s izlazom na more!
Smatram da bi se prije realizacije tog projekta trebalo ići na referendum na razini svih županija koje imaju izlaz na more i kojih se to direktno tiče. Praksa je u svakom demokratskom društvu da se o takvim važnim pitanjima prije svega pita građane za mišljenje. Što se same eksploatacije tiče, ako u Jadranskom moru postoje nafta i plin, zašto ih ne iskoristiti? Mislim da bi to u svakom slučaju bio jedan korak naprijed za hrvatsko gospodarstvo. Osobno nisam upoznat sa svim detaljima vezanima uz eksploataciju nafte i plina u Jadranu, ali sam trenutno protiv upravo iz razloga što nije proveden referendum, te stoga smatram da je vanpredmetno o tome uopće raspravljati.
MARKO JUNAKOVIĆ (HNS): Generalno podržavam bušenje
Generalno podržavam projekt eksploatacije nafte i plina u Jadranu jer bi to za građane značilo nova radna mjesta, ali i jeftinije energente negoli do sada. Zašto da uvozimo plin kada možemo imati svoj? Naravno, prije svega trebalo bi provesti kvalitetno i temeljito istraživanje o mogućim utjecajima na okoliš, a onda djelovati u skladu sa zaključcima tih istraživanja.
