Darko Relja-Ritmo: Gimnazija se vraća u Gimnaziju

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Gimnazija se vraća u Gimnaziju. Tako bi se najkraće mogao najaviti događaj koji će, 3. siječnja 2015., nakon punih 25 godina oživjeti lijepe uspomene mnogim Šibenčanima. Začetnik ideje o povratku neizostavnog dijela subotnjeg izlaska je Darko Relja- Ritmo, koji je zajedno s Draženom Montanom bio i prvi puštač glazbe u Gimnaziji. Osim toga, Darko se uhvatio i organiziranja gitarijade na kojoj će nastupiti bendovi koji su svirali krajem sedamdesetih, a s kakvim oduševljenjem ovaj nastup iščekivaju neki od članova bendova, dovoljno govori podatak da se na probe dolazi čak iz Švicarske. No, najprije smo krenuli od Gimnazije.

-Ma vrtila se ta ideja meni po glavi odavno, ali sve do Božića prošle godine, kada je u sklopu Nove u Docu i napravljena večer posvećena Gimnaziji, nije bilo nikakvih mogućnosti da se to ostvari. U jednom razgovoru s Hrvojem Jelkovićem iz Azimuta, koji o legendarnoj Gimnaziji nije imao pojma, a nije se ni čuditi pošto je čovjek iz Zagreba, na obostrano zadovoljstvo i u pet minuta dogovoren je revival Gimanzije. Najprije u sklopu spomenute Nove u Docu, a kasnije i kao dio standardnog programa Azimuta.

Kada je počela cijela priča oko Gimnazije?

-Gimnazija je počela raditi 1978. godine, i bilo je dosta razgovora i dogovora dok se nije pronašlo rješenje da cijelo vrijeme dok traje ples sa nama bude jedan od profesora. U cijelu priču uskače profesor Vedran Jakšić, koji je u to vrijeme počeo predavati u školi, i na njegovom i našem entuzijazmu, Dražena Montane i mene, započela je ustvari Gimnazija. Njegovo iskustvo po pitanju tehničkih stvari poklopilo se sa našom željom i ljubavi prema glazbi tako da smo bili savršena kombinacija. Gimnazija je već nakon godinu ili dvije imala i jedan dio razglasa koji se koristio na koncertu Bijelog dugmeta kod Hajdučke česme, pa smo u tom periodu u Gimnaziju doveli, Azru, Parni valjak, Prljavo kazalište, Aerodrom i još nekoliko bendova i izviđača, a svi su bili ugodno iznenađeni s opremom koju smo tada imali. U prosjeku se svake subote od šest popodne do ponoći skupilo bi se oko 1800 ljudi i uredno se naplačivala ulaznica koja je koštala otprilike 5 kuna. Nikad nije bilo nikakvih većih problema, možda zato što se u Gimnaziji nikad nije prodavao alkohol, a najveća kazna onima koji su i bili izbačeni, bio je nedolazak na ples slijedeću subotu. Gimnazija je bila specifična i po još jednoj stvari. To su bili neizostavni sentiši. Točno se znalo u koje vrijeme će početi i koliko će trajati, a ako tada nisi onog tko ti se sviđa uhvatio za ples trebalo je čekati iduću subotu, a to je tek bila prava patnja. Sentiši će naravno biti neizostavni dio programa i ovaj put jer nema nikakvog smisla prekinuti tu tradiciju.

Je li ti bilo teško skupiti svu glazbi koja se tada puštala?

Sve kazete na kojima je bila glazba nalazila se kod profesora Jakšića. Ukupno 79 komada koje je trebalo preslušati, pronaći izvođače, jer tko ih se sve može i sjetiti, i prebaciti na mp3-ce. Bilo je malo naporno i trebalo je vremena da se sve to posloži, ali kako je meni glazba uvijek bila nešto više u životu tako ni taj mukotrpni proces nije predstavljao veliki problem. Inače, za te snimke na kazetama opet je zaslužan profesor Jakšić koji je dok smo mi puštali glazbu došao na ideju da to odmah i snima. Tako su i napravljeni setovi koji su se kasnije puštali u točno određeno vrijeme s vrlo malim izmjenama pjesama.

Priča oko Gimnazije završava 1989. godine. Postoji li neki određeni razlog zašto je Gimnazija prestala s radom?

Mislim da ne postoje konkretni razlozi. Možda su ljudi počeli manje dolaziti u Gimanziju, a više odlaziti na druga mjesta u gradu i pretpostavljam kako je to možda i glavni razlog zašto je Gimnazija prestala s radom.

Osim na oživljavanju i povratku legendarne Gimnazije, radiš i na organiziranju gitarijade koja će se u parku održati 26. prosinca. Odakle ideja za to?

Ideje se uvijek vrte po glavi, a skupiti ljude koji su svirali u tada aktivnim šibenskim bendovima, nešto je što mi je bila velika želja. Do sada su poznata imena sedam bendova koji će nastupiti na gitarijadi, a koliki entuzijazam i želja za ponovnim izlaskom na binu vlada među članovima bendova dovoljno govori i to da se na probe u Šibenik dolazi čak i iz Švicarske kako bi se uvježbao repertoar. Nadamo se samo da će nas vrijeme poslužiti.

Tko će sve nastupiti na gitarijadi?

Svirat će Strugle for Life, Prototip, No.1, Start, Targus, ITD i Radno vrijeme.


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.