Jedan od intenzivnih procesa unutar promatrane skupine je i povećanje najstarijih starih ljudi. Predviđa se da će se udio osoba u dobi od 80 ili više godina u stanovništvu EU-27 u razdoblju od 2020. do 2050. udvostručiti, s 5,9% na 12%. Trenutno, u Hrvatskoj živi 5,5% stanovnika starih 80 i više godina i očekuje se njihov porast. Među starijima od 80 godina često je ozbiljno narušeno zdravlje – fizičko i mentalno zdravlje, prisutna su značajna funkcionalna ograničenja, a time raste i ovisnost o tuđoj brizi.
Porast broja stanovnika u ovoj dobi ukazuje da će porasti i potrebu za formalnim oblicima skrbi, dugoročnoj skrbi i smještajem u domove za starije i nemoćne. U Hrvatskoj se na tom planu vide velike regionalne razlike u razvijenosti i kvaliteti mreže zdravstvene zaštite i socijalnih usluga. Ona je izrazito slaba u slabije naseljenim i manje razvijenim područjima (primjerice manji otoci, brdsko-planinska područja i dr.). Iako je solidarnost u malim, slabije naseljenim, uglavnom pretežno ruralnim zajednicama još uvijek vrlo visoka, neformalni skrbnici ne mogu nadoknaditi vrlo često i potpunu odsutnost formalne skrbi za starije.
Rezultati iz SHARE istraživanja (Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi) su pokazali da briga o članu obitelji može postati teret koji utječe na samog skrbnika, posebno ako je riječ o brizi za teže bolesnu osobu. Postojanje sustava pomoći za dugotrajnu skrb (iako je i ne koriste) skrbnicima daje osjećaj kontrole nad situacijom i poboljšava njihovo blagostanje. Pandemija bolesti COVIDA-19 otkrila je brojne slabosti sustava formalne skrbi za starije u Hrvatskoj.
Matrici održivog razvoja i socijalnih inovacija dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 1.460.536,00 kn (193.846,44 eura) kroz projekt naziva „Jedna žena život mijenja II“, kodni broj projekta UP.02.1.1.16.0156.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj objave isključiva je odgovornost Matrice održivog razvoja i socijalnih inovacija.
