Profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Željko Marušić proteklih dana je u medijima analizirao vodičku obilaznicu na kojoj se dogodilo šest prometnih nesreća u mjesec dana otkad je otvorena. Svoju analizu objasnio je u 10 točaka, no njegov šibenski student Ivan Kundid, koji je prije dvije godine diplomirao na Fakultetu prometnih znanosti i koji nerijetko na svom Facebook profilu analizira promet u Šibeniku, veli kako nije sve sivo.
Kao prvo, kaže, Marušićeva analiza se vodičke obilaznice tiče samo u četiri točke. Ipak, Kundid se djelomično slaže sa svojim profesom, no pita se je li on uopće prolazio obilaznicom.
– Signalizacija je uredno postavljena, a u svojoj analizi profesor ni jednom nije spomenuo ljudski faktor koji je odgovoran za sve dosadašnje prometne nesreće. Recimo, da je netko sa vozilom sletio u kanal koji se nalazi neposredno pokraj prometnice, onda ne bi bila riječ o ljudskom faktoru, već o problemu nedostatka zašitne ograde – napominje mladi šibenski prometni stručnjak.
Što se tiče same obilaznice, ona nije najbolje izvedena, naročito jer je ugrožena sigurnost na njoj što je očigledno.
Umjetni zavoji umjesto driture
Kao prvo, velikim dijelom proteže se u pravcu što je posebno loše po pitanju sigurnosti u prometu. Umara, stvara osjećaj nesigurnosti, izaziva na živahnu vožnju, a to se moglo riješiti izgradnjom ‘umjetnih zavoja’.
– Na velikom dijelu obilaznice nedostaje zaštitna ograda, a još gore je što je paralelno uz prometnicu iskopan kanal. Vertikalna i horizontalna signalizacija su u redu. Neću ulaziti u to što je trebalo postaviti, rotor ili semafore, a ne trebate ni vi, jer je sad već kasno kada su semafori postavljeni – napominje mladi prometni stručnjak.
Ako su se već odlučili za semafore, onda su možda mogli i na ostala dva T-raksrižja postaviti semafore, kako bi sigurnost bila veća.
– Signalni plan vjerojatno je postavljen proizvoljno što isto pospješuje nastanak prometnih nesreća. Potrebno je obaviti brojanje prometa i uskladiti signalni plan sa stvarnim stanjem, odnosno potrebama u prometu – piše Kundid koji bi dodao da bi trebalo postaviti radare za kontrolu brzine s induktivnom petljom, ili bez, ali na način da je moguće dobiti podatak o brzini vozila na cijeloj dionici obilaznice.
Kriv je balkanski mentalitet
Postavi se radar na početku i kraju obilaznice, fizikalna veličina je svima poznata, to je put kroz vrijeme, iz čega dobivamo brzinu vožnje na cijeloj dionici. Pitate se zbog čega treba postaviti radare na cijeloj dionici.
– Pa upravo zbog ‘balkanskoga mentaliteta’ i nekulture u prometu. Čim se postavi radar na nekom mjestu, mi zapamtimo njegovu lokaciju i na tom mjestu usporimo, a odmah po prolasku vozimo živahnije. Ponovit ću, osnovni problem, kako ove obilaznice, tako i općenitog odvijanja prometa kod nas, je neznanje i nekultura sudionika u prometu – podsjeća Kundid.
Nadovezao se na brojne komentare o kružnom toku kao idealnom rješenju i spomenuo činjenicu kako onaj koji vozilom prođe kroz raskrižje za vrijeme crvenog svijetla, isto bi učinio glupost i da je tu kružni tok, samo što bi vozio u suprotnom smjeru.
Marušić je, podsjetimo, istaknuo kako je vodička obilaznica puštena u promet bez zaštitnih ograda i nužnih zaustavnih proširenja, uz manjkavu i pogrešnu signalizaciju te da je pogibeljna zbog forsiranog otvaranja pred lokalne izbore. Nadalje, profesor smatra kako je napravljena brz dvosmjerna prometnica na kojoj se krše brzinski propisi jer svi znaju da nema fiksnih ni mobilnih mjerača brzine.
Policija bi, zaključuje Marušić, pojačanim nadzorom trebala nadomjestiti sustavne propuste u izvedbi i signalizaciji prometnice. Na vodičkoj obilaznici, prema Marušićevim tvrdnjama, nedostaju dva kružna toka, na mjestu izlazno-ulaznih odvojaka kod Srimske Lokve te posebice na semaforiziranom križanju sa županijskom cestom Vodice-Gaćelezi, odnosno ‘Put Gaćeleza’.
