Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio je izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama prvenstveno jer nije regulirano upravljanje električnim mikrovozilima. Tim povodom porazgovarali smo sa šibenskim prometnim stručnjakom Ivanom Kundidom koji je istaknuo prednosti i mane, ne samo električnih romobila, već i ostalih mikrovozila.
– Izgleda da se stvari mijenjaju na bolje, nadam se da će 2021. godina donijeti prijeko potrebne promjene u Zakonu o sigurnosti na cestama na zadovoljstvo svih sudionika u prometu. Kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, ali i kod nas u Šibeniku uočavamo sve više električnih mikrovozila odnosno romobila, bicikala, monocikala, segwaya i ostalih koji ‘lete’ to jest ‘jure’ kolnikom i pločnikom te predstavljaju novu vrstu ugroze sigurnosti u prometu – kaže Kundid.
Važno je naglasiti prednost mikrovozila jer, kaže Kundid, ne zagađuju okoliš i brže se može doći od željene lokacije. Međutim, postoje i nedostaci među kojima je najveći smanjena sigurnost i ono što se nadovezuje na sigurnost, a to je zakonska indiferentnost.
– Tezu o smanjenju sigurnosti potkrijepljujem činjenicom da se prije 10 godina dogodila nesreća u kojoj je stradao Jimi Heselden, vlasnik tvrtke Segway i jedan od najbogatijih Britanaca, koji je upravo svojim Segwayom upao u rijeku i utopio se. Kao što vidite, posljedice upravljanja električnim mikrovozilima mogu biti teške, pa i smrtonosne. Naime, brzina hoda pješaka iznosi oko 5 kilometara na sat, a brzina električnog mikrovozila iznosi oko 30 kilometara na sat. Očigledno je kako pri interakciji vozača i pješaka posljedice mogu biti pogubne – ističe Kundid.
Po mišljenju mladog prometnog stručnjaka trebala bi se propisati obavezna zaštitna oprema pri upravljanju tim vozilima, ograničenje po godinama te ograničenje brzine kretanja, a onda u fokus staviti uvođenje kazni.
– Realno, opasna je vožnja električnim mikrovozilima po kolniku zbog sigurnosti njih samih i po nogostupu zbog sigurnosti pješaka. Na mjestima gdje je velika koncentracija pješaka, a gdje nema prostora i nema biciklističkih staza, trebalo bi zabraniti vožnju, a dozvoliti kretanje guranjem vozila pokraj sebe. Mjesta za poboljšanje sigurnosti i povećanje protočnosti u prometu uvijek ima, pa se do sada znalo prihvatiti pojedine prijedloge zbog unaprjeđenja – naglašava Kundid.
E-romobile trebalo bi tretirati jednako kao i bicikliste, a ti bi značilo, po riječima Kundida, da bi se u pješačkim zonama morali kretati minimalnim brzinama, vodeći računa da što manje ometaju promet i pješake, odnosno kolnikom u područjima gdje je ograničenje brzine do 50 kilometara na sat vozeći krajnje desnom stranom ceste.
– No i uz sve propise i regulacije, najvažnija je odgovornost. Svi sudionici u prometu moraju percipirati jedni druge. Svi se moramo odgovorno ponašati jedni prema drugima i tada ćemo dobiti veći stupanj sigurnosti u prometu, bili vozač, pješak, biciklist ili u ovom slučaju – romobilist – zaključuje Kundid.
Podsjetimo, postojeći Zakon o sigurnosti cestovnog prometa donesen je prije malo više od godinu dana, ali iako su već tada na cestama bile tisuće romobila i drugih električnih mikrovozila, njime nije bio reguliran njihov status. Novim Zakonom, osim toga, trebalo bi se regulirati i sankcioniranje vozača koji se besplatno parkiraju na mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila, kao i ograničenje korištenja vozačke dozvole za vozače kojima je taj dokument izdan u nekoj stranoj zemlji, a prikupe određen broj negativnih prekršajnih bodova, isto kao i vozaču kojem je dozvola izdana u Hrvatskoj.
