Nedavno postavljeni putokaz u Docu za biciklističku stazu koja vodi prema Srimi i Pakoštanima zbunio je mnoge u Šibeniku pa se na društvenim mrežama pitaju planira li se probijanje ceste prema Njivicama.
Za sada takvih planova nema, nego se u okviru akcijskog plana do 2030. godine radi na uključivanju Hrvatske u mrežu biciklističkih ruta Europe.
– Nedavno postavljeni putokazi povezuju Šibenik u Mediteransku biciklističku rutu ukupne duljine 5.888 kilometara koja prolazi kroz 11 europskih zemalja. Pravilo je da na tim putokazima, uz prvu sljedeću destinaciju, a u tom slučaju je to Srima, napiše i udaljenost druge destinacije kako bi cikloturisti lakše planirali putovanje – pojasnila nam je Lidija Miščin, stručna suradnica na projektu ‘MedCycleTour’ za Hrvatsku turističku zajednicu.
U Hrvatsku dolazi sve više cikloturista, gostiju koji putuju isključivo biciklom i potrebno im je osigurati najkvalitetnije pravce kretanja na kojima će vidjeti najviše onoga što Hrvatska može pokazati.
– Njihovi bicikli nisu prilagođeni makadamu ili kršu, a često su i poprilično opterećeni prtljagom. Sve trase smo i sami prošli, a osobno sam mišljenja da je ulaz u Šibenik, kroz Crnicu do Banja i dalje uzobalnom vožnjom do Doca i šibenske rive nešto najljepše što gost može vidjeti. Sve oznake postavljane su u skladu s prometnim elaboratom i u suradnji s jedinicama lokalne samouprave te lokalnim biciklistima – kaže Miščin.
Postavljanjem putokaza posao uvođenja Hrvatske u mrežu EuroVelo cikloturističkih staza još je daleko od završetka, ali se požurilo s označavanjem na način da se koristi postoječa infrastruktura i što više izbjegnu najopterečeniji prometni pravci, a kako bi što prije postali dio Mediteranske rute i što prije se uključili u stalno rastući dio turističkog kolača od cikloturizma.
– Segment biciklista putnika iz godine u godinu raste. Naš je cilj da ih uputimo na sve ono što mogu obići, a oni će, birajući tempo svog putovanja biciklom, odlučiti gdje će zastati, a gdje samo proći. Vjerujem da će cikloturisti Šibenik sve više posjećivati jer je i vožnja tim dijelom obale iznimno atraktivna, a za dolazak u Šibenik imaju sve više dobrih razloga – zaključuje Miščin
Na kraju nije nevažno spomenuti kako je prihod od cikloturizma u Europskoj uniji oko 44 milijarde eura i veći je nego, primjerice, prihod od kruzera. Dio toga slit će se i u Šibenik zahvaljujući uvrštavanju na EuroVelo8 rutu koju se planira do 2030. godine opremiti svom potrebnom infrastrukturom.
I naša županija na najatraktivnijoj dionici cikloturističke magistrale Mediterana
