Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je, nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv 65-godišnjeg državljanina Republike Srbije i 54-godišnjeg državljanina Republike Hrvatske i Republike Crne Gore zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
Iz optužnice je jasno kako je drugookrivljeni Čedomir Borojević, umirovljeni kapetan bivše JNA, uhićen 16. ožujka ove godine na graničnom prijelazu Karasovići, kojem je, kako je Šibenski portal već pisao, splitski Županijski sud ukinuo jamčevinu i odredio istražni zatvor zbog mogućnost bijega. Borojević se tereti da je u rujanskom ratu prenio naređenje i naložio neselektivno granatiranje Šibenika s mora. Po godinama života prvooptuženi je Slobodan Rajčević, umirovljeni admiral Vojske Jugoslavije, porijeklom iz Smokovića kraj Zadra, koji je kao kapetan fregate JNA 1991. godine službovao u Šibeniku i te je godine sudjelovao u ratnim operacijama na cijelom akvatoriju. Rajčević je umirovljen 2005. godine kao jedan od ‘kadrova koji mirišu na barut’.
Kako je priopćeno iz Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, okrivljenicima se stavlja na teret da su od 16. rujna 1991. do 23. rujna 1991. na području Šibensko-kninske županije tijekom oružanog sukoba između Oružanih snaga Republike Hrvatske i takozvane JNA i naoružanih agresorskih srpskih paravojnih postrojbi protuustavne tvorevine takozvane SAO Krajina, tijekom združenog napada tih postrojbi na grad Šibenik tenkovskim, oklopnim i topovskim jedinicama u sastavu 9. kninskog korpusa i zrakoplovstva JNA, prvookrivljenik kao zapovjednik 20. Graničnog mornaričkog diviziona u sastavu 8. Vojnopomorskog sektora tzv. JNA postupio protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. i Dopunskog protokola uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba.
Prvookrivljenika se tereti da je zapovjedio drugookrivljeniku da, kao zapovjednik patrolnog broda, napadne grad Šibenik bez izbora ciljeva, paljbom iz svog raspoloživog oružja po civilnim objektima i civilima s ciljem njihova zastrašivanja i uništenja njihove imovine i zauzimanja grada, nakon čega su s broda otvorili topničku vatru te iz topova tipa Bofors, kalibra 40 milimetara i teških strojnica kalibra 20 milimetara, pucali na civilne objekte. Uslijed ove paljbe došlo je do ugrožavanja života građana i do velikih materijalnih oštećenja stambenih i gospodarskih objekata te objekata sa statusom spomenika kulture.
U optužnici je predloženo da se protiv drugookrivljenika produlji istražni zatvor s obzirom da postoji opravdana bojazan da će boravkom na slobodi pobjeći i na taj način onemogućiti nesmetano vođenje ovog kaznenog postupka.
U odnosu na prvookrivljenika, u optužnici je predloženo suđenje u odsutnosti s obzirom da za to postoje razlozi.
