Intervju s novom ravnateljicom županijske Lučke uprave

Jadranka Fržop: Lani je u pristaništa uloženo 27 milijuna kuna. Namjeravamo unaprijediti povezanost otoka s kopnom

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Jedna od ključnih poluga za povratak stanovnika i daljnji razvoj života na otocima u Šibenskom arhipelagu, o čemu smo pisali u temi na Šibenskom portalu, prije svega je dobra prometna povezanost otoka s gradom Šibenikom. A preduvjet za to je dogradnja i moderniziranje lučkih pristaništa. O tome kakva je u tom pogledu trenutna situacija na šibenskim otocima razgovarali smo s Jadrankom Fržop, novom ravnateljicom Lučke uprave Šibensko-kninske županije.

Kako biste ocijenili stanje na šibenskim otocima što se tiče prometne povezanosti? Što županijska Lučka uprava u tom smislu trenutno poduzima i kakve projekte priprema?

– Lučka uprava Šibensko-kninske županije, temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kontinuirano brine o gradnji i održavanju lučke infrastrukture u lukama od županijskog i lokalnog značaja, pa tako i lukama koje se nalaze na šibenskim otocima Zlarin, Prvić Luka, Prvić Šepurine, Obonjan, Krapanj, Kaprije i Muna na Žirju. Samo u 2020. godini u izgradnju trajektnog pristaništa na Kapriju i dogradnju luke u Prvić Šepurini uloženo je preko 27 milijuna kuna. Time je jasna namjera i želja županijske Lučke uprave da unaprijedi i poboljša prometnu povezanost šibenskih otoka s kopnom.

Kako saznajemo od predsjednika MO Zlarin, trajektno pristanište na sjevernoj strani otoka Zlarina trebalo se početi graditi tijekom 2020. Zašto su radovi odgođeni i kad se s njima kani nastaviti?

– Izgradnja trajektnog pristana u uvali Boci na otoku Zlarinu, već se duže vrijeme nalazi u planovima Lučke uprave Šibensko-kninske županije. Čak je svojedobno za predmetnu izgradnju bila i ishodovana građevinska dozvola. Međutim, zbog proteka vremena, promjene zakonske regulative, potrebe izmještanja 10(20) kV podmorskog kabelskog voda Zablaće-Zlarin, i usklađivanja granica pomorskog dobra i obuhvata lučkog područja, potrebno je izvršiti novelaciju projektno-tehničke dokumentacije, te ishoditi novu lokacijsku i građevinsku dozvolu. Do sada, ugovorena je novelacija, te je ishođena lokacijska dozvola. U tijeku su ostale aktivnosti, te izrada glavnog projekta za građevinsku dozvolu. Financiranje izgradnje predviđeno je iz europskih fondova, te će se do kraja 2021. ili početkom 2022. godine, ovisno o objavljenim pozivima, aplicirati za dodjelu financijskih sredstava. 

Na Kapriju se, kako saznajemo, novo trajektno pristanište trebalo početi graditi još 15. listopada prošle godine. Zbog čega su radovi odgođeni i kada će se s njima započeti?

– Proteklih mjeseci su intenzivirani pripremni radovi organizacije gradilišta za početak građevinskih radova na izgradnji novog trajektnog pristana u luci Kaprije. Potpisan je ugovor s izvođačem Zajednicom ponuditelja Aqua Mont Service d.o.o. Beograd i Aqua Mont Service d.o.o. Split, izvršen je postupak uvođenja izvođača u posao i primopredaja gradilišta. Početak zemljanih radova i dolazak teške mehanizacije na Kaprije, sukladno dinamičkom planu gradilišta, se očekuje krajem mjeseca siječnja. 

Kolika je procijenjena vrijednost građevinskih radova i kad je krajnji rok za završetak radova?

– Ukupna vrijednost građevinskih radova iznosi 22 milijuna i 63 tisuće kuna, a rok za završetak radova je godina dana. Novi trajektni pristan duljine 55 metara i širine 6 metara, s manipulativnim platoom površine 2.300 četvornih metara, gradi se u sklopu projekta ‘Izgradnja trajektnog pristana u luci Kaprije’. Ovaj projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda, a provodi ga Lučka uprava Šibensko-kninske županije.

Na Prviću je, prema riječima tamošnjeg Mjesnog odbora, 90 posto riva devastirano, a sadašnje pristanište neprikladno za pristajanje brodova po nevremenu. Kažu da je prije 12 godina napravljen projekt za rekonstrukciju operativne rive, ali da do sada u tom pogledu ništa nije realizirano. Možete li reći zbog čega i kada se u tom pogledu namjerava nešto poduzeti?

– Trenutno se u Prvić Šepurini izvode radovi na dogradnji postojeće luke, otvorene za javni promet, što uključuje izvedbu pristanišne obale s gatom uz vanjsku stranu postojećeg lukobrana, unutarnje pristanišne obalne trase, glavnog lukobranskog objekta, plažne površine i valobranskog objekta. Osnovno polazište u rješavanju dogradnje luke temeljilo se na planiranju dodatnog lučkog bazena, nastavno na postojeću luku, te formiranja nove plažne površine čime bi se umanjio utjecaj valova na dio obalnog pojasa i, makar djelomično, na neke kopnene objekte samog mjesta. Prije postave samog rješenja izrađena je analiza vjetrovalne klime, i to za postojeće stanje obalnog pojasa, ne bi li se na takav način i kroz matematičko modeliranje potvrdili i prepoznali prirodni uvjeti interakcije morskih valova i obale, a koji su bitni za planiranje zahvata. Izvedbom planiranih zahvata formirat će se novi zaštićeni lučki bazen koji će pružati odgovarajuću zaštitu plovilima od djelovanja valova. Usto, u ovako formiranom akvatoriju bit će moguć prihvat oko 32 plovila duljine do 13,5 metara.

Što sve uključuje projekt pristanišne obale u luci Prvić Šepurine? 

– Ovaj dio novoplanirane luke nastavlja se na vanjsku stranu postojećeg lukobrana luke Prvić Šepurine. Ukupna duljina novoplanirane obalne trase iznosi 55 metara, s tim da je na njenom zapadnom dijelu planirana izvedba pristanišnog gata duljine 17,8 metara. Sama obalna trasa je zamišljena kao obalna trasa na stupovima s upuštenom školjerom, dok je gat planiran kao mosna konstrukcija na stupovima između kojih su položene predgotovljene panelke za zaštitu od valova. Visina u obalnoj trasi iznosi plus 1,10 metara. Obalnu trasu i gat planirano je opremiti kamenim kolonama za privez plovila te INOX bitvicama. Ovdje se ističe kako se u kontaktnoj zoni novoplanirane obale s postojećim lukobranom planira rušenje i ponovna izgradnja parapeta uz koji će se, s južne strane, izvesti i skale za sjedenje. Obrada parapeta i kamenih skala izvest će se od kamenih obložnica i poklopnica. Završnu obradu novoplanirane obale, ali i dijela postojećeg lukobrana s oštećenom površinskom obradom, planirano je izvesti od brušenog betona -kulira, naravno uz kamene poklopnice i obložnice po obodu obale.

Je li već proveden postupak javne nabave?

– Lučka uprava je provela postupak javne nabave a kao najpovoljniji ponuditelj za izvođenje radova odabrano je društvo G.A.M.I.K. d.o.o. iz Podstrane, s kojim je potpisan i ugovor, sa ponuđenom cijenom od 5.781.229 kuna bez PDV-a. Izvođač je započeo s radom 15. listopada prošle godine, a rok za završetak radova je 210 dana.

Što će se dobiti realizacijom ovog projekta?

– Realizacijom prostorne cjeline će se dobiti 11 vezova brodova maksimalne dužine 9,5 metara, kao i omogućiti pristajanje brodova linijske plovidbe.

 

 

 


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.