Mogu li šibenski otoci oživjeti 'drugu mladost'

Apel sa šibenskih otoka: Otvorite radna mjesta, zaposlite mlade i vratite život na otoke!

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

‘Ako je razvoj otoka dio nacionalne strategije onda prioritet trebaju biti poslovna ulaganja, otvaranje radnih mjesta, zapošljavanje mladih i vraćanje života na otoke!’, to je rezime razgovora koji smo vodili s predsjednicima mjesnih odbora Zlarina, Prvića, Kaprija i Žirja.

Na svakom od tih prelijepih malih otoka u šibenskom arhipelagu danas živi otprilike između 100 i 200 stanovnika. Mahom su to ljudi podrijetlom s otoka koji su se nakon odlaska u mirovinu vratili rodnoj grudi i mirnom načinu života. Ili se radi o rođenim otočanima koji su tu ostali živjeti, a rade u obližnjim gradovima poput Šibenika ili Vodica. Snažnije poduzetništvo i investicije koje bi osigurale poslove preko cijele godine, a ne samo u turističkoj sezoni, izostale su te mladi uglavnom odlaze i ne vraćaju se. Djece je sve manje, škole se zatvaraju. Otočka populacija je preko šezdeset posto umirovljenička.

Kakvo je aktualno stanje i izgledna budućnost šibenskih otoka, te što se može učiniti da se mladost i život ponovno vrate na otoke, pokušali smo saznati iz prve ruke – od onih koji tamo žive.

Zlarin je prije četiri godine bio jedan od potpisnika Deklaracije o održivom razvoju malih otoka, kojom su definirani izazovi i vizija održivog razvoja. Stoga nas je zanimalo što je od te vizije do sada realizirano.

– U posljednje dvije godine zaživio je projekt ‘Zlarin bez plastike’. Možemo se podičiti da je Zlarin prvi u Hrvatskoj proveo ovakav projekt. Dobro smo startali, edukacija je bila u više navrata prezentirana, a čak je i tadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prezentirala taj projekt u Ujedinjenim narodima – kazuje nam Tomislav Kranjac, predsjednik Mjesnog odbora Zlarin.

On ističe da je u načelu zadovoljan odnosom Šibenika prema Zlarinu, ali i da je svjestan kako su želje jedno, a mogućnosti Grada Šibenika i Županije nešto drugo.

Hrvatski centar koralja – najveći projekt revitalizacije otoka

– Dobili smo uglavnom sve što smo tražili. Yacht Club u Zlarinu dobio je koncesiju za servisiranje jahta. Hrvatski centar koralja, koji se financira europskim i županijskim novcem, s ulaganjima od 23 milijuna kuna najveći je projekt revitalizacije otoka u posljednje vrijeme, a rok realizacije mu je lipanj ove godine. Peškariju, koje nije bilo gotovo 30 godina, doveli smo na pristojnu razinu. A privodimo kraju i uređenje mjesne kapelice – nabraja projekte koji su realizirani posljednjih godina ili im je realizacija u tijeku.

Međutim, ima još projekata koji su u Zlarinu započeti, ali nisu dovršeni zbog nedostatka sredstava ili neriješenog imovinsko-pravnog stanja.

– Imamo neriješeno pitanje mjesnog Doma za kulturu za čije vlasništvo se spore Crkva i Grad Šibenik. Taj dom nam je izuzetno važan ali dok mu se ne zna titular ne možemo na njemu ništa dalje raditi. Trajektno pristanište na sjevernoj strani otoka jedna je od vitalnih investicija na Zlarinu. Dobili smo obećanja od Željka Dulibića, ravnatelja Lučke uprave Šibensko-kninske županije da će početak realizacije startati ove godine. Nadam se da će se dobra suradnja nastaviti i s novom ravnateljicom Jadrankom Fržop – napominje Kranjac.

Zajednički problem svih otoka u šibenskom arhipelagu su brodske i trajektne linije. Na linijama koje povezuju otoke sa Šibenikom na jednoj i Vodicama na drugoj strani, za sada plove dva putnička broda, stariji Tijat i suvremenija Lara.

– Lara je moderan i komforan putnički brod, ali slabih manipulativnih sposobnosti. Dno mu je ravno, gaz plitak. Čim malo jače nevrijeme podigne valove, Lara ne može isploviti, a otoci ostaju odsječeni. Prošle godine intervenirao sam bar deset puta jer brod nije stigao. S duge strane, Tijat je brod dobrih manipulativnih sposobnosti, ali je zastario, star je gotovo 60 godina – govori Tomislav Kranjac ističući da radi bolje povezanosti šibenski otoci trebaju novi, moderniji brod, boljih manipulativnih sposobnosti koji će biti u stanju ploviti i u težim uvjetima. K tome dodaje da trajekt vozi za Kaprije i Žirje svaki dan, a za Zlarin samo dva puta tjedno, napominjući da Zlarinu svakako treba još jedna trajektna linija tjedno.

Poseban problem predstavlja iseljavanje ljudi sa Zlarina. U posljednjih nekoliko desetljeća otišlo je oko pet stotina ljudi, tako da danas na Zlarinu živi oko 200 stanovnika. Kranjac smatra da o revitalizaciji otoka ne može biti govora bez ulaganja, otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja jer bez toga neće biti povratka mladih ljudi i vraćanja života na otoke.

Prvić Luka 12 godina čeka rekonstrukciju operativne rive  

Na obližnjem otoku Prviću situacija nije mnogo različita. Alen Škalabrin, predsjednik Mjesnog odbora Prvić Luke bio je na radnom mjestu, na brodu, kad smo mu se obratili. On je kratko skrenuo pažnju na oštećeno pristanište u Prvić Luci koje je stradalo u posljednjem olujnom nevremenu.

– Osim što nam je pristanište oštećeno, na Prviću je devedeset posto riva uništeno. Brodovi nas sve češće zaobilaze, više nismo sigurni u brodske linije – rekao je Škalabrin.

Pritom je napomenuo kako već duže upozorava da to pristanište nije adekvatno, čak i u normalnim vremenskim uvjetima, te da bi uzdužni pristanišni dok trebalo napraviti u obliku slova T, kako bi brodovi na nj mogli bez opasnosti pristajati i u težim vremenskim uvjetima. Za detalje nas je uputio na svoju zamjenicu Jagodu Bokulić Junek koja je dodatno potvrdila rečeno.

– Operativna riva je neprikladna za pristajanje 40-metarskog broda. Bokobrani su stari i nikakvi, te se za nevremena dignu na rivu a brod tada ne može pristati. Lučka uprava bi to trebala kontrolirati i popravljati. Rive su nam razlokane i ruinirane. Riva ispred odmarališta Požega je uništena. Riva Donja Banda je od početka do kraja uništena. U posljednje dvije godine dva put smo se zbog toga obraćali gradskoj upravi Vodica i županijskom Upravnom odjelu za pomorstvo, promet i otočni razvoj. K tome, prije 12 godina napravljen je operativni projekt za rekonstrukciju operativne rive Prvić Luke, ali do sada ništa nije napravljeno. Blizu smo, a opet daleko kad je nevrijeme – govori nam Jagoda Bokulić Junek, izražavajući nadu da će se ove godine u tom smislu ipak nešto promijeniti.

Na otoku Kapriju, kako doznajemo od predsjednika mjesnog odbora Dinka Jelovčića, kažu nam da situacija nije odlična ali se za sada može ocijeniti kao vrlo dobra. S prometnom povezanošću su zadovoljni, imaju dvije linije  – brzu i trajektnu, tri plovne linije svaki dan. O zdravstvenoj skrbi stotinjak mještana brine stacionarna bolničarka, a jednom tjedno dolazi im i liječnica koja obilazi Zlarin, Kaprije i Žirje. Najveći problem trenutno je ambulanta koja je izgorjela prije godinu i pol dana.

– Ambulanta se trenutno obnavlja. Zapravo je 90 posto dovršena, ostalo je samo uređenje unutarnjeg prostora, postavljanje stolarije i keramike. Nadamo se da će za sezonu biti gotova i otvorena. Privremena ambulanta smještena je u Mjesnoj kući Grada Šibenika. Tamo nam je zapravo stacionirano sve: dućan, kafić, pošta, penzionerski klub, mjesni odbor i školski klub. Grad Šibenik brine o nama ali može se i bolje. Prije svega trebalo bi zaposliti jednog komunalnog radnika koji bi uredio mjesto zimi, očistio putove od nanosa nakon nevremena i bavio se održavanjem mjesnog groblja. K tome ‘Čistoća’ bi nam trebala vratiti kamion koji je povukla jer se bez njega posao čišćenja ne može dobro obavljati. A i za rad mjesnog odbora dobro bi došla dodatna sredstva, jer su ova koja primamo nedostatna za posao koji obavljamo – kazuje nam Jelovčić.

Kaprije gradi novo trajektno pristanište

Inače na Kapriju živi između 100 i 150 stanovnika, većinom umirovljenika. Bave se uljarstvom, ugostiteljstvom, turizmom. Na otoku, koji ima sidrište za stotinjak brodova, uspješno funkcionira nautički turizam. A u planu je i izgradnja novog trajektnog pristaništa.

– Ugovori su već potpisani i radovi su trebali početi još sredinom listopada, ali nikako da se krene s realizacijom jer glavni izvođač ne izvodi sve radove pa još uvijek traži kooperante. To nam je jako važno, jer kada dobijemo bolje pristanište dobit ćemo i bolji brod s bočnim motorima i dubljim gazom koji bi mogao voziti i po nevremenu. A s time bismo zaista ušli u 21. stoljeće – smatra Jelovčić.

Na Žirju, najudaljenijem otoku u šibenskom arhipelagu, situacija je slična kao na Kapriju. To je otok na kojem također živi oko 150 stanovnika, mahom umirovljenika. Imaju osiguranu zdravstvenu skrb i prometnu povezanost kao i ostali šibenski otoci. Kako saznajemo od Emira Berbića, predsjednika Mjesnog odbora Žirje, od Šibenika dobivaju financijsku potporu ali bi za ozbiljniji razvoj trebali više sredstava.

– Imamo plan za novo trajektno pristanište, međutim preduvjeti za njegovu izgradnju su bolje ceste. Trenutno imamo 7 kilometara asfaltirane i 7 kilometara tamponirane ceste. Trebamo urediti još 3 kilometra ceste koja bi povezivala mjesto s pristaništem. Ta cesta je tamponirana još 2015. godine. Ali sada bi je trebalo asfaltirati ili betonirati kako bi bila u potpunosti funkcionalna. Taj projekt je prijavljen Gradu Šibeniku prije dvije godine, no još nije određeno kada će započeti izgradnja. O tome smo razgovarali s dogradonačelnikom Danijelom Miletom i predloženo je da se za taj projekt povuče novac iz fondova EU, ali do sada, koliko znam, projekt još nije poslan ni na jedan natječaj Europske unije – govori Berbić.

Rezime svega što smo imali prilike čuti u razgovorima s predstavnicima mjesnih odbora šibenskih otoka jest taj da Grad Šibenik brine o otočanima u pogledu osnovne skrbi koja ima je potrebna za život; dakle zdravstvene skrbi, prometne povezanosti i održavanja komunalne infrastrukture. Međutim, ima još potencijalnih projekata za koje bi se trebalo snažnije angažirati; od postupnog pretvaranja ovih otoka u male ekološke oaze, što je ionako predviđeno već spomenutom Deklaracijom o održivom razvoju malih otoka, do većih ulaganja u nautički turizam, za koji je šibenski arhipelag gotovo idealan, što bi uz prateću infrastrukturu omogućilo otvaranje novih radnih mjesta, a time i potencijalni  povratak mladih koji bi šibenskim otocima omogućio ‘drugu mladost’.

 

 


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.