Bogojavljenje

Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja. Pogledajte koji su tradicionalni hrvatski običaji

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

U Hrvatskoj katolici danas slave blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljanje, dan kada se Crkva sjeća događaja opisanog u Evanđeljima, kada izdaleka dolaze trojica maga, trojica kraljeva sa željom da se poklone novorođenom kralju.

U bogojavljenskoj evanđeoskoj poruci glavna je stvarnost novorođeni kralj Isus Krist, na čijem se vanjskom obličju ne vide nikakvi tragovi kraljevskog dostojanstva. On stanuje u jednoj seoskoj kolibici među siromašnim ljudima. On je kralj koji ne daje svečanih primanja, on je skriven, stavljen u stranu. A ipak je njegovo rođenje navijestila zvijezda te dovela mudrace s Istoka s darovima, da mu se poklone.

Mage s Istoka, o kojima govori sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broja, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im imena: Gašpar, Melhior i Baltazar. Oko njih se stvorila dražesna legenda prema kojoj ih je pokrstio sv. Toma, apostol. Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva Gašpara, Melkiora i Baltazara njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica prenesene su u Milano i napokon u Köln u najljepšu njemačku katedralu, gdje su i danas.

Ti sveti magi ili kraljevi bili su predstavnici poganskoga svijeta koji se dođoše pokloniti Isusu i na taj način naznačiti da je on Spasitelj za sve ljude.

Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast, smirnu kao čovjeku.

Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti po Julijanskom kalendaru danas slave Badnji dan pripremajući se za najradosniji kršćanski praznik Rođenje Isusa Krista – Božić.

Službama bdijenja i nalaganjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za kršćanstvo. U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo – badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok.

Sveta tri kralja u Dalmaciji nazivaju Vodokršća ili Vodokršće, a razlog tom pučkome imenu dolazi od toga što se dan uoči blagdana ili na samo Bogojavljenje u crkvi blagoslivlja voda koju nakon posvete vjernici nose kućama.

Od starih običaja koji su se njegovali na otocima i u priobalju, na blagdan Tri kralja se primjerice iz kuće iznosila slama i pepeo panja badnjaka. Onda se pepeo badnjaka odnosi u vinograd i polje.

U Slavoniji je nekada gospodar kućne zadruge određivao tko će od ukućana otići sa svetom vodom u polje, a tko blagu u štalu. U Gradskome muzeju u Požegi stoji zapis iz 1900. u kojemu je zapisano da bi najstarija žena trebala škropiti bunar i vrt, reduša ili žena koja je radila sve kućevne poslove škropila je živad, svinjar je svetom vodom škropio svinje, konjušar konje, a jedan od ukućana polja, livade i gumno, piše portal Metro.

U Istri se čestitanje običavalo na Božić, blagdan svetoga Stjepana, Novu godinu ili na zadnji dan za čestitanje – blagdan Sveta tri kralja. Ujutro bi se okupili dječaci koji bi odlazili čestitati sumještanima i od njih su dobivali darove – govorilo se da će dobiti dobru ruku, obično orahe, jabuke ili lješnjake.


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.