‘Etika i genetika’ naziv je tribine koju je u Kući umjetnosti Arsen organiziralo Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLK-a i Županijsko povjerenstvo Šibensko-kninske županije, uz podršku Grada Šibenika. O toj temi govorili su prof. dr. sc. Dragan Primorac, dr. med., prof. dr. sc. Borut Peterlin, dr. med., prof.dr.sc. Branka Rešetar, mar.iur., prof.prim.dr.sc. Lada Zibar, dr.med., Nino Brajković, dr.med., prof.dr.sc. Tea Štimac, dr.med., prim. Dr.sc. Ivan Žokalj, dr.med.
Kako je pojasnio Nino Brajković, povjerenik županijske HLK, tribina je organizirana kako bi se razgovaralo o primjeni znanja iz genetike s obzirom da se, razvojem suvremene medicinske dijagnostike, odnosno analizom gena za koje se utvrdilo da su odgovorni za neke bolesti, postavlja pitanje jeli liječnicima dozvoljeno mijenjati genetski slijed aminokiselina pa da tako promijeniti i gen nekoj osobi i na taj način spriječiti nastajanje nekih bolesti.
– To bi na određeni način spasilo mnoge ljude, a medicina je došla do toga da se promjena gena može detektirati genska bolest i već u maternici, kod nerođenog djeteta promijeniti redoslijed gena, i takva osoba ne bi bila bolesna. I dok genetičari razmišljaju da se promjena genetskog slijeda može napraviti u općoj populaciji, toliko roditelji koji znaju da će dijete biti rođeno s nekim anomalijama to ne žele, žele prihvatiti dijete kakvo jest, bez uplitanja medicine – kaže dr. Brajković.
Navodi i da je realna opasnost da neki, nesavjesni liječnici, genetičari iskoriste mogućnosti odnosno zloupotrijebe saznanja i da bi se, pod krinkom znanosti, dovelo čovječanstvo do mogućnosti da svi jednog dana budemo isti, visoki, crni, bijeli…
– Sve skupa je podložno i pravnoj legistlativi, a kao što znamo ta legistlativa u svakodnevnom životu ne prati što se događa. Dok se to ne uskladi jako je teško napraviti iskorak više u genskoj medicini. No, bez obzira na sve probleme, budućnost dijagnostike i liječenja sigurno ide u pravcu genetike, ona će u kratkom vremenu omogućiti da će pojedine bolesti, tumorske, kardiovaskularne i druge biti personalizirane što znači da nećemo sve tumore liječiti na isti način. Mi znamo da svaki tumor nije isti jer ni dva tumora debelog crijeva kod dva čovjeka, ili dojke nisu isti. Takva su liječenja jako skupa, ali već od prije 20-ak godina dostupnost takvih lijekova je puno veća i u dogledno vrijeme će biti prihvatljivi svima. Informacije su dostupne brzo, tajni nema jer se radi interdisciplinarno, to je budućnost medicine – ističe dr. Brajković.
Kako je naglasio, Hrvatska ima sreću što se prof. Dragan Primorac bavi primjenom personalizirane medicine u kliničku praksu.
– Za nas je bila čast da takav, svjetski priznati znanstvenik boravi u Šibeniku i govori o toj temi. U svim svojim, nebrojenim uspjesima nije zaboravio tko i odakle dolazi tako da je omogućio brojnim mladim stručnjacima da se školuju u svijetu. Hrvatska nema potrebnu infrastrukturu za takvo područje pa su njegovi ‘nasljednici ‘boravili u Velikoj Britaniji, Americi i Izraelu, a svjetski su stručnjaci dolazili u Hrvatsku. U svakom slučaju, tema je kompleksna i sigurno će se još tražiti odgovor gdje je granica medicine i genetike i tko ima pravo odlučivati o nečijoj sudbini – zaključuje Brajković.
Šibenski kirurg, subspecijalist plastično-rekonstruktivne i estetske kirurgije na tribini je govorio o novoj industriji mode, uljepšavanju vanjskog izgleda koji je zadnjih dvadesetak godina doživio pravi boom.
– Sve to skupa prelazi okvire plastične i rekonstruktivne kirurgije i dolazimo do estetske medicine, ne o estetske kirurgije. Pod definicijom da je važno i zdravlje duha, ljudi kad žele lijepo izgledati posežu za raznim zahvatima. Od bezazlenih operacija ušiju ili nosa, došli smo do povećanja grudi, smanjenja tjelesne težine, oblikovanja usana pa do promjene boje kože, do promjene spola, uveli pojam transrodnosti, a sve to prati industrija, proizvodi su lako dostupni. Nema pravila tko to smije raditi jer iza svega stoji profit. Etičke dileme nas liječnika je što imamo osnovni postulat da ne ne smijemo škoditi drugom, a zahvati što su radikalniji, to su ipak opasniji. No, pritisak je veliki. Pacijente danas zovemo klijentima, a zahvate tretmanima. Kod nekih kolega se, na žalost, događa da je profit postao važniji od liječenja ljudi – upozorava dr. Brajković.
Zaključuje da je, osim pravne, moderne podloge, vrlo značajna komunikacija
– Sve treba biti transparentno, ljudima treba sve treba objasniti, predočćiti što ga čeka, kojom metodom radite, dobiti suglasnost i onda će nekakvih krzinih situacija biti puno manje – kaže dr. Brajković.
