CRNA TOČKA: Opasan željeznički prelaz kod Knaufa obilježen samo ‘andrijinim križem’

Na cesti Šibenik – Drniš – Knin, jednoj od najopasnijih prometnica u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, osobito se opasnim za sigurnost vozača pokazao željeznički prijelaz kod tvornice Knauf, neposredno prije Knina.
SPOREDNI KOLOSJEK
– Tvornica je sporednim kolosjekom povezana s prugom, tu skoro svaki dan imamo kamione koji dovoze i odvoze robu, a prijelaz je obilježen samo Andrijinim križem. Nije ni čudo da se tu često dešavaju prometne nesreće, zadnji put je prije mjesec dana na tom prijelazu na veliki teretnjak naletio vlak, i samo je čudom izbjegnuta tragedija. Od kada se bavim sudskim vještaštvom prometnih nesreća u našoj županiji, na tom je mjestu nastala šteta od nekoliko milijuna kuna – kaže Zdravko Peran, sudski vještak i jedini prometni HF stručnjak u Hrvatskoj.
Andrijin križ je najniža razina sigurnosti na pružnim prijelazima, nema tu ni rampi ni druge signalizacije, ali to nije jedini problem.
– Vozači nemaju nikakvu preglednost, jednostavno ne mogu vidjeti vlak koji dolazi iz smjera Knina, dok se ne popnu na samu prugu. A onda je već kasno za ikakav manevar, niti se teški kamion može na brzinu maknuti, niti vlak stigne zakočiti. Bilo je tu puno prometnih koje nisu ni prijavljene – ističe Peran.
TROKUT PREGLEDNOSTI
– Najprije tu treba napraviti opsežne i detaljne studije, treba se odrediti ‘trokut preglednosti’. Tijekom 24 sata prugom prema Kninu i iz smjera Knina prođe u prosjeku 30 vlakova, a rampom bi se ograničio prijelaz preko pruge na minimalno sedam minuta. Dakle, vozači bi tu gubili dosta vremena dnevno, preko 3,5 sati, ali drugog efektivnog rješenja jednostavno nema. Kad se pogleda, ispada da je cesta od Šibenika do Knina zbog rampi na prijelazima zatvorena najmanje devet minuta po satu – kaže Peran, uz napomenu da ni to ne bi bilo sve.
– Cijela ta cesta, od Šibenika do Knina, treba hitnu rekonstrukciju, a na više mjesta i promjenu trase. Nije normalno da pruga prateću cestu siječe na čak četiri pozicije, toga nema skoro nigdje na svijetu – zaključuje Peran.