Organiziran oblik zdravstvene zaštite najtežih kroničnih, neizlječivih i umirućih bolesnika sve je potrebniji Hrvatskoj, u kojoj je 20 posto stanovnika starije od 65 godina, upozorava Društvo, koje obilježava 20. obljetnicu rada.
Raste broj malignih bolesnika i osoba s demencijom uz istovremeno sve manji broj članova obitelji koji im mogu pomoći. Takvo stanje zahtijeva novi model zdravstvene zaštite – organiziranu skrb za bolesnika i obitelj, kako bi im se sačuvalo dostojanstvo života do smrti, kaže predsjednica Društva Vesna Vučevac.
Palijativna skrb pomaže neizlječivima i umirućim bolesnicima i njihovim obiteljima. Cilj je umanjiti bol i sve druge teške simptome koji prate bolest, a za to su potrebni posebno obučeni multidisciplinarni timovi koji takvu pomoć mogu pružiti u kući bolesnika ili u stacionarima.
Palijativni bolesnici kod nas su većinom prepušteni obiteljskim liječnicima, a najčešće su patronažne sestre jedine koje se o njima kontinuirano brinu.
-U Hrvatskoj danas mnogi ljudi umiru gladni i žedni, u stravičnim bolovima, sasvim nepotrebno s obzirom na dostupne lijekove – upozorava Vučevac.
Posebno upozorava na porast demencija, zbog čega moramo biti spremni na stotine tisuća bolesnika koji više neće imati mjesta u bolnicama.
U zadnje vrijeme vidljivi su pomaci nakon donošenja Strateškog plana razvoja palijativne skrbi no, ističe Vučevac, zbog iznimno velikih potreba sve to ide još uvijek jako polako.
-Strategija je dobro izrađena, samo treba zaživjeti i ući u sustav zdravstva. Problem treba prelomiti, postići dogovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i palijativnu skrb uvesti u zakon – poručuje Vučevac.
Ministarstvo zdravlja lani je donijelo Strateški plan razvoja palijativne skrbi 2014.-2016. kojim želi osigurati najbolju moguću zdravstvenu skrb oboljelima od neizlječivih bolesti te pomoći njihovim obiteljima.
Cilj je strateškog plana da palijativna skrb postane dostupna 24 sata svih sedam dana u tjednu, i to jednako u svim dijelovima Hrvatske. Predviđeno je da se do 2016. godine poveća broj palijativnih kreveta u bolnicama i broj bolničkih timova za palijativnu skrb. Planira se edukacija 1500 zdravstvenih djelatnika te povećanje broja volontera.
Otvoren je prvi i zasad jedini službeni hospicij u Rijeci – hospicij ‘Marija K. Kozulić’, a u nekim županijama već postoje mobilni palijativni timovi koji idu u kućne posjete.
No, hospicij je zadnja karika u lancu palijativne skrbi, namijenjen onima za koje se obitelj više ne može brinuti. Trebali bismo im osigurati puno više, ističe Vučevac.
U Hrvatskoj godišnje umre oko 50.000 osoba, a vodeći uzroci smrti su srčane bolesti, tumori i demencije. Na osiguranju primjerene palijativne skrbi za umiruće trebalo bi angažirati od 20.000 do 30.000 ljudi, procjenjuje Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu.
Tekst: www.civilnodrustvo.hr
