Po svemu sudeći od ove turističke sezone nitko više neće ‘poljubiti’ željezna vrata groblja sv. Ane ‘u po’ bilog dana’, a i turistima će biti dostupan taj spomenik kulture koji je naveden i u inozemnim turističkim vodičima. Iza odluke da se prekine višegodišnja praksa zaključavanja groblje tijekom radnog vremena Tvrđave sv. Mihovila stali su i Čempresi i gradska uprava.
Naime, suglasnost za postavljanje lanca s katancem od direktora Čempresa Joška Vukovića ovih su dana telefonski zatražili iz Javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik, no on je odbio nastaviti s tom praksom i arbitrirati u tom slučaju. Iz Tvrđave kulture su potom poslali službeni dopis Gradu Šibeniku i Čempresima.
– Odlučio sam da takvu odluku, za koju znam da ne odgovara građanima, neću donositi i o tomu sam obavijestio i Grad Šibenik i Javnu ustanovu Tvrđava kulture. Ako u gradskoj upravi misle da je to neophodno, neka oni stanu iza takve odluke i objasne građanima zašto im zatvaraju groblje. Groblje nije u vlasništvu Čempresa, nego Grada Šibenika, baš kao i tvrđava, a ja sam samo činovnik koji upravlja grobljem. Oni moraju odlučiti što je u njihovom interesu. Neka oni daju zeleno svjetlo Tvrđavama, ako im je to u interesu, a ja ne želim da mene ljudi psuju i kletu jer ne mogu ući u groblje – kazao nam je Vuković.
I Vuković se slaže kako u pravilu nitko nije protiv zaključavanja groblja u noćnim satima, ali su brojni oni kojima nikako nije u redu da tijekom dana dođu pred zaključana vrata groblja, posuđuju ključ za katanac na ulazu i sami sebe zaključaju na groblju dok obilaze posljednje počivalište najmilijih. Događalo se i da ne zaključaju za sobom, pa bi još netko ušao na groblje, a oni bi ga po izlasku, ne znajući da je tu, zaključali i vratili ključ na portirnicu tvrđave sv. Mihovila.
– Praksa je do sada bila da oni iz Tvrđava ujutro, kada počinje njihovo radno vrijeme, stave lanac i katanac na vrata groblja i dok radi ulaz u Tvrđavu groblje bi bilo pod ključem. Što se tiče noćnih sati na groblju zaista nemamo nikakvih izgreda pa ni tada nema potrebe za zaključavanjem. Događalo se i da na kraju radnog vremena Tvrđave zaborave skinuti lanac i stariji ljudi koji, posebno ljeti, dolaze na groblje u ranijim jutarnjim satima tada uopće ne mogu ući dok u 9 sati ne dođe djelatnik Tvrđava da im da ključ – kaže Vuković i dodaje da ako samim vlasnicima grobnica ne smeta što turisti obilaze groblje, što bi to onda smetalo njemu, Gradu, a najmanje Tvrđavama, koje mogu u sezoni izgubiti oko 5.000 kuna od onih turista koji se zadovolje pogledom sa groblja i ne uđu u tvrđavu sv. Mihovila.
Uostalom, staro groblje pod spomeničkom zaštitom, atraktivno je i turistima koji obilaze Šibenik i dio je identiteta grada te se čak s poduljim opisom nalazi u nekim turističkim vodičima koje gosti donose iz svojih zemalja. Na kraju, daleko je veći broj turista koji nakon obilaska groblja sv. Ane, obiđu i tvrđavu sv. Mihovila, jer niti su vizure iste, niti je sadržaj koji im se nudi isti.
Slično kao Vuković razmišlja i Ante Nakić, pročelnik gradskog Odjela za komunalne djelatnosti i ne vidi osobito važan razlog za tom praksom, osim što bi Tvrđava kulture time na neki način osigurala ‘monopol na pogled’.
-Po meni je logika Joška Vukovića dobra i na mjestu. Ne može on zaključavati groblje zato šta iz Tvrđava kulture misle da turisti ne bi trebali ulaziti na groblje. Groblje je javni prostor i svatko ima pravo pristupa. Na tvrđavu posjetitelji, vjerujem, dolaze zbog puno više razloga, a ne samo zbog pogleda na Šibenik pa da bi groblje bilo konkurencija tvrđavi. Neću ja osobno tu donositi nikakvu odluku, niti prelamati. Joško Vuković upravlja grobljima i njegova odluka je sasvim logična. I po mom mišljenju groblje mora stalno biti dostupno građanima – zaključuje Nakić.
Na naš upit o razlozima zbog kojih traže nastavak prakse zaključavanja iz Javne ustanove Tvrđava kulture dobili smo opširan odgovor ravnateljice Gorane Barišić Bačelić.
– Praksa zaključavanja groblja u periodu godine od 1. svibnja do 1. listopada Tvrđave počela je 2015. godine na tadašnju zajedničku potrebu i dogovor Tvrđave kulture i Čempresa, a uz suglasnost Grada Šibenika, radi zaštite i očuvanja grobnica i samog groblja koje je počeo posjećivati veliki broj turista koji su i na taj način izbjegavali plaćanje ulaznica na najljepši vidikovac u gradu – Tvrđavu sv. Mihovila. Godišnje se oko tvrđave, a samim tim i groblja sv. Ane, kreće minimalno 150.000 posjetitelja – navodi ravnateljica Barišić Bačelić.
Njezino se mišljenje razlikuje od onoga koje imaju u Čempresima i gradskoj upravi, ali zaključuje kako je ‘odustanak od dosadašnjeg rješenja kao i nalazak alternativnog je isključivo na Čempresima, kao upravitelju groblja sv. Ane’.
– Osim toga, prema našem iskustvu, a imamo dobar uvid što se na lokaciji događa jer smo gore cijeli dan svaki dan, turisti većinom ulaze na groblje radi pogleda na grad i tvrđavu, na taj način izbjegavajući plaćanje ulaznica na tvrđavu, a pritom i ne mareći da se lokacija tog vidikovca nalazi baš na posljednjim počivalištima naših sugrađana. Svjedočili smo i da se određeni broj posjetitelja nemarno odnosio prema lokaciji.
Cijelo područje ‘vrha’ stare gradske jezgre, odnosno tvrđavu i groblje s okolnim prostorom, možemo promatrati kao izuzetno važnu kulturno-povijesnu cjelinu. Stoga smo mišljenja da model potpuno otvorenog groblja sv. Ane od 0 do 24 sata u turističkoj sezoni ne ide u prilog ni korisnicima groblja, ni Čempresima, ni Tvrđavi kulture – zaključuje Gorana Barišić Bačelić.
