U klubu Azimut jučer je, 2. rujna, svoje buduće djelovanje zainteresiranima predstavila Zavičajna škola. Projekt je to neformalnog obrazovanja koje je udruga Borel pokrenula u suradnji s Azimutom i koji će se nastaviti narednih mjeseci nizom poučnih predavanja o šibenskom kraju, a u planu su i radionice.
– Cilj nam je da ova škola bude interaktivna i da svi koji imaju nešto pametno za reći, a da je vezano uz širi okvir prema kojem je škola koncipirana, dođu i nauče nas nešto novo. Stoga pozivam sve zainteresirane da se uključe u rad škole, ne samo kao ‘učenici’ – rekao je Branko Sekulić, idejni začetnik Zavičajne škole.
Predavanja će biti podijeljena u tri tematske cjeline: povijest i kulturu za čija će predavanja biti zadužen profesor geografije i povijesti Krešimir Škugor, urbanizam i arhitekturu uz predavača arhitekta Daria Crnogaću te građanski aktivizam, za što će biti zadužen Branko Sekulić. Predavanja i radionice na temu građanskog aktivizma planiraju ostvariti sa stručnjacima iz Centra za mirovne studije, no za takvo što ipak će im trebati pomoć sponzora za pokrivanje putnih i ostalih troškova, iako su, kaže Sekulić, naučili raditi bez novca.
Prvo je predavanje iz povijesti i kulture šibenskog kraja otvorio Krešimir Škugor koji je okupljene poveo na kratko putovanje kroz vrijeme od 1066. kada se Šibenik prvi put spominje u darovnici kralja Petra Krešimira IV. Nastavljeno je s dobom mletačke vlasti u Šibeniku kada grad prosperira na krilima proizvodnje soli, bez koje je u srednjem vijeku bilo nemoguće konzervirati hranu, a samim time i živjeti. Spominjale su se i tvrđave građene kako bi se grad obranio od Turaka, sv. Ivan, sv. Nikola i Barone. Razvoj grada zaustavila je kuga 1649. godine kada je od grada s 12.000 stanovnika preživjelo njih jedva tisuću. Šibenčanima su nakon te pošasti trebala stoljeća da se oporavi, a napredak grada nepovratno je uništen.
Prvim je predavanjem tek zagrebano u brojne teme koje će se u budućnosti opširnije obrađivati.
Okupljeni su izvrsno prihvatili koncept Zavičajne škole, bilo da su tamo došli ciljano ili tek slučajno.
– Meni je ovo fantastično. Bilo je jako zanimljivo i pravo zadovoljstvo slušati o povijesti Šibenika. Smiješno je što o Beogradu, mom rodnom gradu, trenutno znam manje nego o Šibeniku. Odlična mi je ideja o Zavičajnoj školi – rekla nam je Milena Milić i svojim komentarom vjerojatno ljudima koji stoje iza Zavičajne škole dala najbolji poticaj da nastave s radom na ovoj hvalevrijednoj ideji.
