Jedete li često zbog stresa ili iz dosade, kako biste se utješili ili nagradili? Ako je odgovor da, riječ je o emocionalnom jedenju, koje nažalost ne rješava probleme. Nakon toga, ne samo da emocionalni problemi ostaju, već se stvara grižnja savjesti zbog prejedanja, a vrlo često i nakupljaju suvišni kilogrami.
Ako ste sami sebi priznali da često posežete u frižider kada niste fizički gladni, prvi korak u rješavanju emocionalnog prejedanja je naučiti prepoznati razloge koji nas na to navode, piše Fitness.hr.
Idući put kada iznenada osjetite potrebu za hranom, pokušajte sami sebe preispitati: ‘Jedem li zbog gladi ili mi treba hrana za utjehu?’.
Najlakše ćete prepoznati da jedete zbog emocija kada često i iznenada posežete za grickalicama, slatkišima i ostalom hranom koja vam neće dati osjećaj sitosti na duže vrijeme kao što daje nutricionistički cjelovit obrok. Također, potreba za hranom koju jedete zbog utjehe nikada ne prestaje, već stalno želite jesti iznova.
Prepoznajte uzroke emocionalnog prejedanja
Ljudi jedu iz mnogo različitih razloga. Da bismo zaustavili prejedanje dok zapravo nismo gladni, potrebno je identificirati koje su situacije, mjesta ili osjećaji okidači posezanja za hranom.
Iako se emocionalno jedenje najčešće povezuje s neugodnim osjećajima, ono isto može biti potaknuto pozitivnim emocijama kao što je proslavom sretnog događaja, nagrađivanjem za postizanjem određenog cilja.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
