U povodu obilježavanja Dana hrvatskoga jezika 0d 11. do 17. ožujka, odnosno Spomen-tjedna na Deklaraciju o hrvatskom jeziku kojom se 1967. obranio hrvatski jezik, časopis Jezik i Zaklada ‘Dr. Ivan Šreter’ izabrali su najbolje nove hrvatske riječi. Nagrade su ponijele tri riječi – dišnik za respirator, kihobran za eng. sneez protector i rukozborac za osobu koja se služi znakovnim jezikom.
Prvu nagradu za dišnik dijele dva tvorbenjaka, Drago Štambuk i Karlo Kulaš; druga nagrada za kihobran pripala je Marinu Periću; treća nagrada za rukozborca pripala je Ani Mihovilić.
Dîšnīk
Drago Štambuk, hrvatski književnik, trenutačno hrvatski veleposlanik u Iranu, tvorac je prvonagrađene riječi. Već je poznat po svojim tvorbenjačkim uspjesima, sada je već treći put slavodobitnik Šreterova natječaja. Njegove su nagrađivane novotvorbe: proširnica za stent, oznak za brend, a sada i dišnik. Uz te tri riječi, Dragi se Štambuku pripisuje i brojne hrvatske riječ iz medicinskoga nazivlja, spomenut ćemo ovdje tek kopnicu za AIDS, ritmodajnik za pacemaker.
Neovisno jedan o drugom, istu nam je riječ poslao i Karlo Kulaš, student iz Zagreba, tako da su dva slavodobitnika.
Kȉhobrān
Tvorac je drugonagrađene riječi kihobran Marin Perić, Zadranin, zaposlenik tvrtke koja proizvodi kihobrane. Njegova novotvorenica prijevod je engleskoga sneeze protector. U nas je u posljednjih godinu dana u istom značenju učestao naziv zaštitini vizir za lice uz tumačenje da štiti od prijenosa kapljica.
Kihobran je složenica koja je očito tvorena analogijom prema kišobranu: kišobran brani od kiše, odnosno kišnih kapljica, kihobran brani od kapljica koje nastaju kihanjem. Još se brojnim složenicama nastalim takvom tvorbom može značenje prikazati na isti način – predmet koji brani od onoga što označuje imenica u prvom dijelu složenice: blatobran, burobran, gromobran, ledobran, vjetrobran, padobran, suncobran, vodobran.
Iz svega se vidi da su složenice kao kihobran u hrvatskom jeziku brojne, da su dobro prihvaćene i u dugotrajnoj upotrebi.
Rukozbórac i znakovatelj
Ana Mihovilić, Zagrepčanka, zaposlenica IT tvrtke, tvoriteljica je trećenagrađene riječi rukozborac. Predložila nam je dvije riječi, imenicu i glagol: rukozboriti, rukozborac uz tumačenje: govoriti/služiti se znakovnim jezikom za gluhe/ osoba koja govori znakovnim jezikom za gluhe.
Za te pojmove postoje riječi – znakovati (govoriti znakovnim jezikom za gluhe) i znakovatelj (osoba koja govori znakovnim jezikom za gluhe) tako da rukozborac i rukozboriti nisu zamjene za postojeće riječi, nego su nove riječi.
Budući da se na našem natječaju pojavio rukozborac potrebno je naglasiti da rukozborac nije suparnička riječ znakovatelju, da se ne želi nametnuti, a osobito ne stručnom nazivlju gdje se znakovatelj učvršćuje. Rukozborac je izražajna riječ, stilski obilježena i može poslužiti u općem rječniku, a znakovatelj je stručni naziv.
Rukozborcu za sada možemo pripisati značenje: osoba koja govori znakovnim jezikom gluhih, znakovatelj. Visoka je slikovitost rukozborca ponajviše u tome što mu se značenje može tumačiti: govoriti iz ruku, jezik stvarati iz ruku, zboriti iz ruku.
Budući da na televiziji viđamo žene koje su prevoditeljice znakovnoga jezika, u skladu s ravnopravnosti spolova, trebala bi u rječnike ući riječ znakovateljica, dakako uz znakovatelja i znakovati. Prema rukozborac u skladu bi s tvorbenim sustavom bila rukozborica ili rukozborkinja.
