Rijeka Krka pripada tipičnim krškim tekućicama, koje u hidrološkom pogledu obilježavaju velike sezonske promjene. Očuvanje dobrog ekološkog stanja voda na barijerama prioritetni je zadatak ekološke zaštite jer o njemu, između ostaloga, ovisi razvitak i opstanak životnih zajednica na barijerama, poručili su iz Javne ustanove Nacionalni park Krka.
Zbog manje izdašnosti izvora, u sušnom ljetnom razdoblju količina vode se smanji, što znatno promijeni hidrološke prilike na barijerama. Na presušenim barijerama živi svijet sedrotvoraca počne odumirati, a kad se takva staništa ponovno nađu ispod vode, on se počne obnavljati.
Glavni uzroci promjena u osjetljivom ekosustavu su globalne klimatske promjene i promjena kvalitete vode, pa dugoročno praćenje ekoloških činitelja koji najviše utječu na razvitak i opstanak zajednica u rijeci Krki omogućuje pravovremeno reagiranje na uočene promjene.
– Poznato je da i smanjivanje brzine strujanja vode nepovoljno utječe na osedravanje. Rast temperature zraka i trend stagnacije količine oborina dovode do smanjenja srednjih godišnjih protoka rijeke Krke, a time i do smanjenja srednjih godišnjih vodostaja te ti trendovi, očekivano, dovode i do povećanja srednjih godišnjih temperatura vode.
Količina otopljenog kisika u vodi, potrebnog svim organizmima koji u njoj žive, izravno je povezana s temperaturom i protokom. Hladna voda lakše zadržava otopljeni kisik, pa ga u njoj ima više. Kako temperatura vode raste, u njoj je sve manje otopljenog kisika, pa se smanjuje i količina živog svijeta u njoj. Brzina protoka vode također utječe na količinu kisika, pa je, prema tome, ako je ona brža, voda svježa i bogatija kisikom te se puno sporije zagrijava nego ‘mirna’ voda – objašnjavaju iz JU NP Krka.
Žive specifične zajednice organizama koje tvore i nastanjuju sedrene barijere osjetljive su na onečišćenje i smanjenje protoka vode, a s obzirom da izgradnja novih barijera ovisi o njima, takve zajednice se moraju očuvati u izvornom obliku kako bi se proces i dalje odvijao.
– Očuvanje kakvoće rijeke Krke i procesa taloženja sedre dugoročni je cilj upravljanja NP Krka, jer bi navedene promjene kvalitete vode na sedrenim barijerama stvorile nepovoljne uvjete za razvoj mahovina koje imaju važnu ulogu u cijelom procesu taloženja sedre i rasta barijera – poručuju iz Nacionalnog parka.