Malene, neke od njih vidljive tek mikroskopom, ali zato jako moćne. Tako na Institutu Ruđer Bošković tretiraju alge iz Jadranskog mora.
Mi ih nazivamo malim zelenim tvornicama, proizvode puno metabolita koje mi možemo iskoristiti. Mislim da su one svemoguće jer mogu živjeti svuda. Mogu se prilagoditi na sve uvjete i to je ono što mi pokušavamo iskoristiti, objašnjava za Zimo.hr Maja Galić, doktorandica sa Instituta Ruđer Bošković.
Ako se pita ruđerovce, alge će uskoro zamijeniti fosilna goriva.
To se mora dogoditi jer fosilna goriva nestaju. Još malo pa ćemo ići biciklom na posao, kaže Galić, a na pitanje hoće li taj bicikl biti na pogon algi, uz smiješak odgovara da hoće. Da, to je definitivno imperativ, kaže.
Za istraživanja algi na “Ruđeru” su povukli 37 milijuna kuna iz europskih fondova. Posla ima za 65 znanstvenika, a jedan od njih je kemičar Marin Roje. On u algama vidi industrijski potencijal.
Jedna alga koju smo identificirali ima zaštitno djelovanje protiv ultraljubičastih zraka. To je potencijal za primjenu kod nekakvih zaštitnih krema za sunce i slično, kaže Marin Roje, kemičar s Instituta.
Usuđuju se ovi znanstvenici ići i korak dalje. Možda alge čak jednog dana zamijene i lijekove. To ne smijem reći zbog farmaceutske industrije vjerojatno, ali ja mislim da da. Neću reći hoće li zamijeniti lijekove, ali da će alge pomagati da upotrebljavamo što manje lijekova – da, objašnjava Rozelindra Čož-Rakovac, voditeljica projekta sa Instituta.
Potencijal algi odavno su prepoznale primjerice Švedska i Norveška, koje dobar dio industrije već zasnivaju na tim morskim organizmima. Pamet Hrvatska već ima, algi u Jadranu na izvoz, samo sve to treba znati dobro iskoristiti.
Ruđer postaje institut za 21 stoljeće
Na Institutu se trenutno provodi preko 200 projekata, što domaćih što međunarodno financiranih. Posebno treba istaknuti projekte koji dolaze iz europskog programa Obzor 2020 zato što se kroz taj program financira najbolja europska znanost. Od ukupno takvih 22 projekta koji se provode na Institutu Ruđer Bošković mi smo povukli 9,4 miljuna eura, govori Ivanka Jerić, pomoćnica ravnatelja IRB-a.
Najveća investicija tek dolazi. Najveći znanstveni infrastrukturni projekt počinje s realizacijom sljedeće godine. Vrijednost je 72 milijuna eura.
Ovaj institut iduće godine slavi 70 godina postojanja i pretvorit će se u znanstveni institut za 21. stoljeće, kaže Jerić koja objašnjava i iskorištavaju li gospodarstvenici sve ono dobro što izume znanstvenici.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
