U prosjeku, 86.536 ljudi na dan izostane s posla. I to zbog bolovanja na teret osiguranja ili pak poslodavca. javlja RTL.
Jeste li na kavi umjesto, primjerice, u krevetu, ako vaša dijagnoza zbog koje ste otvorili bolovanje to zahtijeva – mogu provjeriti kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kojih je sve više i imat će sve veće ovlasti.
– Prvo se pregledava medicinska dokumentacija. Ako nešto nije jasno, kontrolor naravno može pozvati pacijenta u ambulantu njegovog izabranog liječnika i pregledati ga. A u onom najdrastičnijem slučaju, možemo ga posjetiti i na mjestu gdje je prijavljen – kaže Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.
Svaki zaposleni stanovnik Hrvatske u prosjeku na bolovanju provede šest dana na godinu.
– Nisam baš toliko puno bio na bolovanju. Po potrebi, kad sam čir operirao. Malo veće te neke stvari – kaže Marijan Radeljić iz Zagreba.
– Ne sjećam se da sam ikad otvorila bolovanje – kaže Jelena Šuran.
Za razliku od njih, sada s posla izostaje više od 80.000 ljudi na dan. A kontrolori HZZO-a već su zatekli nepravilnosti.
U prvih šest mjeseci pregledali su 7069 ljudi na bolovanju. Za više od trećine njih, 2653, zatražili su da bolovanje zatvore. Sto devedeset i sedam bolovanja otvoreno je više nego prošle godine. A lani su bolovanja HZZO koštala milijardu i pol kuna, jednako toliko i poslodavce.
Iako su bolovanja u većini slučajeva otvorena opravdano, neka od njih neopravdano dugo traju. A liječnik ponekad teško može znati je li pacijent iskren.
– Nije lako to prepoznati. Ljudi se danas vrlo lako informiraju putem Facebooka, putem tih internetskih stranica o simptomima određenih bolesti. Pa mogu navoditi neke simptome koje nije lako prepoznati, odnosno dokazati. Bilo da se potvrdi ili negira – kaže Milan Mazalin, liječnik u Domu zdravlja Centar.
Ove se godine najviše bolovalo u Zagrebu, Gospiću, Čakovcu i Krapini. Najmanje bolovanja otvarali su Dubrovčani, Virovitičani, Koprivničani i Pazinjani.
Epidemije i infekcije, problemi s kostima, mišićima i kronične bolesti najčešće natjeraju ljude da izostanu s posla. A o tome koliko će dugo biti na bolovanju, odlučuju samo njihovi liječnici.
– Problem je što se danas odgovornost za stopu bolovanja svela samo na liječnike opće medicine. Koji imaju pravo, ali više obvezu i krivnju ako nešto krene po zlu – kaže Mazalin.
Pa će im laknuti kada kontrolori dobiju veće ovlasti jer će zajedno odlučiti koliko i tko doista treba boraviti na bolovanju.
