Mazut, teški metali i kiseline, izlili su se iz lagune Postrojenja za proizvodnju vijaka DIV Grupe u obližnju rijeku Orašnicu, a industrijski otpad potom se ‘prelio’ i u rijeku Krku. Grad Knin odmah je alarmirao nadležne institucije, Hrvatske vode, Inspekciju za zaštitu okoliša te vodopravnog inspektora, no ni 13 postavljenih brana ne pomaže. Nije to prvi put da se događa ekocid u Kninu, ali je prvi kada je u pitanju veličina ekološkog onečišćenja. Zbog toga Grad Knin najavljuje poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se crna točka grada konačno sanirala.
– Pozvali smo nadležne službe koje su odmah reagirale. Hrvatske vode angažirale su tvrtku Ind-Eko iz Rijeke koja je postavila brane i s cisternom krenula prikupljati otpad, međutim, to se pokazalo nedovoljnim. Zamjenik Ćaćić i ja smo jučer obišli teren i pregledali tok u dužini od dva i pol kilometra i ono što smo vidjeli nije dobro. Naime, unatoč postavljenim branama, mazut i drugi otpad i dalje se slijevaju, jer se onečišćenje vezuje na raslinje u vodi, i kako voda teče, tako s grana povlači za sobom otpad – objašnjava kninski gradonačelnik Marko Jelić.
Problem onečišćavanja rijeke Orašnice i Butižnice industrijskim otpadom iz obližnje lagune, postoji već pedesetak godina, napominje Marijo Ćaćić, dogradonačelnik i načelnik Stožera za civilnu zaštitu grada Knina.
Separator na Orašnici
– Problem postoji godinama, ali ovo je možda prvi put da se događa onečišćenje tolikih razmjera. Mi ćemo ovaj ili sljedeći tjedan dogovoriti sastanak s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike kako bi se što prije krenulo u sanaciju te lagune, inače druge takozvane ‘crne točke’ u Hrvatskoj – najavljuje Ćaćić.
A do sastanka treba promptno reagirati, kako bi se spriječilo još veće onečišćenje rijeke Krke, najvažnijeg vodnog resursa Šibensko-kninske županije.
– Sada moramo hitno djelovati. Jedna od ideja je postavljanje separatora na početku kanala kod rijeke Orašnice. Prema okvirnim procjenama, separator bi koštao oko 50 tisuća kuna i Grad je već angažirao djelatnike Odjela za prostorno uređenje da istraži vlasničku strukturu kako bi što prije krenuli s tim projektom. To je jedan od prijedloga s kojim ćemo ići prema Hrvatskim vodama i DIV-u – govori Ćaćić.
Iz Postrojenja za proizvodnju vijaka DIV Grupe poručuju kako su napravili sve što je u njihovoj moći.
– Mi smo u tijeku sa svim događanjima, tvrtka DIV je postupila prema operativnom planu i postavila svu opremu s kojom raspolaže kako bi spriječila daljnje onečišćenje – izjavila je Ivana Juričev Martinčev, voditeljica DIV-ove službe za zaštitu na radu, zaštitu od požara i zaštitu okoliša.
Uđe li otpad u Nacionalni park, katastrofa je neizbježna
Cijelim događajem konsternirani su i članovi Športsko-ribolovnog društva ‘Krka’ Knin. Kažu, ‘evo odgovora svima koji se pitaju zašto nema mekousne pastrve, ilirskog klena endemskih vrsta rijeke Krke’.
– Godinama se rade iste stvari,e pa gospodo dosta je više! Svake godine ulažemo i poribljavamo sa jedinom ribom koja je još ostala u gornjem dijelu Krke a to je potočna pastrva -autohtona vrsta koje bez nas i sa ovakvim pristupom ljudi kojih nije briga, svelo na sudbinu mekousne pastrve i ilirskog klena! Vrijedni članovi društva koji su izašli na teren sve su snimili i poslikali tako da Hrvatska i Europa vidi što pliva našom ljepoticom u NP Krka gdje se milijuni turista dive ljepoti kraškog kraja,ali vjerujte ako ovo ne prestane, divit će se uginulim ribama, pticama ali i ljudima koji tu vodu i piju – napisali su u objavi na Facebooku.
Onečišćeno područje još je izvan Nacionalnog parka Krka, ali Javna ustanova u fazi je pripravnosti u slučaju da se onečišćenje proširi na zaštićeno područje.
– S obzirom da je to izvan granica parka, mi smo trenutno samo podrška, ali imamo u pripremi brane. Generalno, to je veliki problem i ako se kvalitetno ne sanira, uvijek postoji mogućnost da podizanjem razine vode otpad uđe u Nacionalni park, što bi za nas značilo katastrofu, a posljedice su onda jasne – napominje Gordana Goreta, rukovoditeljica Odsjeka za zaštitu voda, sedrenih barijera te biološku raznolikost u NP Krka.
Jedino rješenje je kompletna sanacija lagune, i to što prije, dodaje Goreta.
– Svi potezi dosad bili su samo ‘gašenje požara’, ali sanacija je jedini način da se stane problemu na kraj. Obično se izlijevanja događaju pri visokim vodostajima i treba konačno početi rješavati problem ako želimo sačuvati rijeke, Nacionalni park i kompletan ekosustav – poručuje Goreta.
Naposlijetku, gradonačelnik Knina Marko Jelić odlučan je u namjeri konačne sanacije kritične lagune.
– Grad Knin smatra vodne resurse, prije svega rijeku Krku, svojim temeljnim i najvažnijim resursom i učinit ćemo sve što je u našoj moći i što je zakonom predviđeno da se zaštiti ono što je najvažnije, ne samo za grad nego i za cijelu županiju – zaključuje Jelić.
