Analize pokazuju kako je koncentracija čestica ugljičnog dioksida u Zemljinoj atmosferi alarmantna do te mjere da je posljednji puta situacija bila ovakva prije čak tri milijuna godina, prenosi Jutarnji.hr
To će, upozoravaju znanstvenici, dovesti do zastrašujućih posljedica u idućim stoljećima.
Znanstvenici kažu kako je koncentracija ugljičnog dioksida od 400 ppm (400 čestica u milijun čestica zraka) posljednji put zabilježena dok je Grenland još bio bez leda, a drveće je raslo na rubovima Antarktike.
Dugo se vjerovalo da nivo stakleničkih plinova trenutno nije veći nego prije 800 tisuća godina, te da se to može dovesti u vezu s uobičajenim cikličkim zagrijavanjem i hlađenjem našeg planeta.
No, analize Zemljine kore i sedimenta u oceanima pokazuju da to nije točno, već da je toliko visoka količina koncentracija dioksida u zraku bila prije više od tri milijuna godina, dok se Zemlja nalazila u razdoblju Kasnog Pliocena. Temperature su tada bile znatno više, a oceani i do dvadeset metara dublji nego danas.
Zaključili su to znanstvenici Potsdamskog Instituta za istraživanje klimatskih promjena.
Iako su se članice Ujedinjenih naroda još 2015. obvezale smanjiti emisije ugljičnog dioksida u atmosferu, još 2017. te su emisije bile najveće u ljudskoj povijesti, pa znanstvenici upozoravaju kako smo došli do prijelomnog trenutka kada još možemo nešto učiniti ne želimo li nepovratno oštetiti Zemlju.
Martin Siegert, profesor geoloških znanosti sa londonskog Imperijalnog koledža, upozorio je kako se Zemlja već sada suočava sa posljedicama globalnog zagrijavanja – poplavama, sušama i ekstremnim olujama, koje postaju sve gore.
– Ako ljudi ne pronađu način da eliminiraju CO2 iz atmosfere, ozbiljni udari prirode neizbježni su, prije ili kasnije. Postoji razdoblje kada možemo nešto učiniti. Ako svoju pećnicu namjestite na 200 stupnjeva, ona neće odmah doseći tu temperaturu, a tako je i sa klimom. Problem je ako ne učinimo ništa da se to zagrijavanje zaustavi – rekao je Siegert novinarima, javlja AFP.
