Hrvatska će uskoro imati novog šampiona među certificiranim pršutima iz Dalmacije, Drniša, Istre i Krka, koji će biti proglašen na petim Danima hrvatskog pršuta, 26. i 27. travnja u Zagrebu.
Iako je u proteklih nekoliko godina proizvodnja pršuta u našoj zemlji narasla čak 40 posto, potražnja je još uvijek dvostruko veća od ponude. U Hrvatskoj se godišnje pojede oko 700 tisuća pršuta, a proizvede oko 350 tisuća. Da je potencijal domaće pršutarske proizvodnje velik potvrđuju u Klasteru ‘Hrvatskog pršuta’ koji okuplja proizvođače četiri certificirana i zaštićena pršuta – krčkog, istarskog, drniškog i dalmatinskog.
– Samo smanjenjem uvoza zamjenskih proizvoda i kontinuiranim rastom izvoza kroz nekoliko godina možemo udvostručiti proizvodnju – kazao je Ante Madir, izvršni direktor Klastera ‘Hrvatskog pršuta’ te dodao kako će to biti jedna od tema na petim Danima hrvatskog pršuta, koji će se 26. i 27. održati u Zagrebu.
Do novog proglašenja još je uvijek aktualni šampion istarski pršut, iako ga uz krčki u ukupnoj proizvodnji ima najmanje. S udjelom većim od 90 posto najviše je dalmatinskog, a Igor Miljak, predsjednik Uprave PPK Karlovac, kaže kako je za njegovu kvalitetu iznimno važan odabir sirovine, dok je specifikacijom strogo propisana svaka pojedina faza proizvodnje.
Drniški je prvi zaštićeni pršut iz Dalmacije, a Drago Pletikosa, predsjednik Udruge drniškog pršuta ističe kako su razlike u odnosu na dalmatinski minimalne.
Ana Babić iz pršutane Voštane kaže kako je bura presudna u sušenju sva četiri hrvatska pršuta, a dalmatinski je postao ultimativni brend tražen i izvan naših granica.
– Zbog svojih vrhunskih senzorskih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, bez dodatne kemije, hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i veliki potencijal za plasman u turizmu kroz vrhunsku gastronomsku ponudu. Promociji pršuta kao eno-gastro turističke ponude doprinose i ovakve manifestacije. Najnoviji statistički podaci za 2018. pokazuju značajan porast izvoza proizvoda od plećke i buta za 59 posto, ali nažalost još uvijek sa 6,5 milijuna eura izvoza ne pokrivamo niti trećinu uvoza. Potrebne su nam nove investicije i ulaganje u nove proizvodne kapacitete pršuta kako bi udvostručili proizvodnju i sa 700 tisuća komada godišnje podmirili barem potrebe domaćeg tržišta – zaključio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Dani hrvatskog pršuta završavanju 27. travnja, atraktivnom prezentacijom na glavnom zagrebačkom trgu i prodajom pršuta po prigodnim cijenama.
Manifestaciju organizira Klaster ‘Hrvatskog pršuta’, uz pokroviteljstvo predsjednice RH, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, Grada Zagreba, Veterinarskog instituta Zagreb/Veterinarskog zavoda Split te Prehrambenog biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.
