Šibenik je na današnji dan prije 153 godine dobio svoju narodnu Čitaonicu, koja je za tadašnje pučanstvo grada predstavljala pravu radost jer konačno je i njihov grad dobio prestižnu instituciju koja se do tada pokazala vrlo uspješnom u nekim susjednim joj dalmatinskim sredinama.
‘Uloga koju će odigrati Čitaonica za pučanstvo grada Šibenika više je nego epohalna i predstavlja rijetke momente koji se ne susreću tako često u jednom naraštaju. Konstitucija prve hrvatske narodnjačke uprave na čelu s Antom Šupukom u siječnju 1873. godine, predstavljala je jednu od prijelomnih točaka za grad Šibenik i njegovo pučanstvo. Međutim, narodnjačka premoć na lokalnim izborima iz 1872. godine, nije se pojavila odjednom i niotkuda, već je imala svoju prethodnicu koja joj je trasirala relativno siguran i spokojan put ka osvajanju vlasti.
Sredinom tridesetih godina 19. stoljeća u Banskoj Hrvatskoj pojavio se pokret pod vodstvom mladog i tek stasalog građanskog naraštaja na čijem čelu se nalazio Ljudevit Gaj, a osnovni cilj bio mu je jezično i kulturno sjedinjenje hrvatskih zemalja. Ipak, taj pokret ostavio je slabog traga u Dalmaciji što nas i ne mora previše čuditi ukoliko znamo da je prostor Dalmacije bio blizu četiristo godina pod vlašću Mletačke Republike.
Ono što ne možemo smetnuti s uma predstavlja činjenica kako je ta ‘svijest’ u stvarnom društvenom kontekstu toga vremena na praktičnoj razini odigrala presudnu ulogu prilikom formiranja i oblikovanja hrvatske nacionalne svijesti. Općenito gledajući, nacionalne su ideologije devetnaeststoljetnoga doba bile izrazito integrirajući faktor i čvrsto vezivno tkivo prilikom stvaranja kolektivne svijesti o pripadnosti određenoj etničkoj zajednici.
Međutim, hrvatski narodni preporod u Dalmaciji svoj će klimaks doživjeti ipak nešto kasnije, jer prilike koje su vladale u Dalmaciji stubokom su bile drukčije od onih u Banskoj Hrvatskoj.
Poučeni iskustvom Splićana i Zadrana, šibenski narodnjaci pokreću akciju za osnutak Čitaonice u svome gradu. Počasnim članovima Čitaonice izabrani su namjesnik barun Franjo Filipović, đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, ali i Nikola Tommaseo.
Čitaonica će postati okosnica političkog okupljanja narodnjačke stranke, u kojoj će se uz pjesmu i zabavu redovito voditi diskusija o aktualnim društvenim problemima. U njoj će se njegovati narodna riječ i politička misao očeva utemeljitelja narodnog preporoda u Dalmaciji. Čitaonica će u kratkom vremenu postati pravim magnetom okupljanja težačkog sloja u gradu, koji će na taj način bolje upoznati svoj jezik i kulturu, ali i svoju tešku i nezavidnu situaciju do koje su ih dovele različite makinacije i spletke u ondašnjim centrima političke moći. U vrlo kratkom vremenu kao nikad dotad, Čitaonica će mobilizirati cijelu jednu generaciju na političku akciju koja će za cilj imati smjenu dotadašnje malobrojne i dotrajale talijanaške gospode i težnja prema sjedinjenju ‘s braćom preko Velebita’. Tako koncentrirana i pravilno kanalizirana premoć početkom sedamdesetih godina 19. stoljeća dovesti će do promjene tadašnjeg društvenog konteksta što će biti opipljiv znak svakom narodnjačkom glasaču kako se ipak nešto radikalno promijenilo u njihovom, ali i u životu njihova grada.
S obzirom da je uspostavljena Čitaonica postala središnjica narodnjačkog okupljanja i političke borbe protiv autonomaša i talijanaša, ne čudi izjava tadašnjeg šibenskog načelnika i zastupnika u Dalmatinskom saboru, Luigija Frarija, da ukoliko se bude pokrenulo pitanje sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom on će se tomu prijedlogu najoštrije suprotstaviti i odlučno će zastupati autonomiju Dalmacije. U oštru kampanju protiv čitaonice uključilo se i autonomaško glasilo ‘Il Dalmata’ koje je narodnjačku središnjicu pokušalo kompromitirati izjavama kako se radi o ‘žarištu protudržavnog djelovanja i anarhije koja je zavladala gradom.’
Međutim, vrijeme dominacije talijanskog manjinskog elementa bližilo se svome kraju, a šibenski narodnjaci okupljeni u svojoj Čitaonici odigrati će presudnu ulogu u tome za njih i njihov grad epohalnom trenutku. Kao što svaku pojavnost karakterizira njezino sjeme položeno u zemlju davno prije njezinog punog cvata, na jednak način konstitucija hrvatske narodnjačke uprave nipošto nije bila slučajna. Njezino je sjeme pod zemlju položeno upravo prije 153 godine, kada je otvorena prva narodnjačka čitaonica u gradu koja je odigrala epohalnu ulogu u oblikovanju hrvatske nacionalne svijesti u gradu Šibeniku i neposrednom zaleđu’, piše u Šibenskom vremeplovu Muzeja grada Šibenika.
