Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac danas organizira predavanje ‘Tvrđava sv. Nikole, obnova i korištenje’ u 19 sati u atriju Muzeja Grada Šibenika. O tvrđavi sv. Nikole govorit će Josip Ćuzela.
Tvrđava sv. Nikole nedavno je upisana u svjetsku baštinu, a na ovom predavanju možete doznati o inicijativi, postupku i razlozima zbog kojih je proglašena svjetskom baštinom. Nakon upisa na UNESCO-vu listu, tvrđava će sigurno dodatno dobiti na značenju te će se pojačati potreba za njenom obnovom i korištenjem.
U dosadašnjim pristupima obnovi predložene su dvije varijante korištenja tvrđave –uvođenje novih sadržaja na tvrđavu, koji bi znatno utjecali na arhitekturu i integritet tvrđave, te intervencije na građevinskoj sanaciji i dovođenje minimalnih infrastrukturnih sadržaja za maksimalno čuvanje izvornosti utvrde. U pravcu obnove, djelomične rekonstrukcije i sanacije tvrđave u zatečenom stanju bez intervencija novim sadržajem dodatno potvrđuje činjenica da se u blizini objekta u uvali Minerska i na otočiću Školjiću mogu organizirati svi servisni sadržaji. Time se otklanja potreba da se ti sadržaji smjeste u tvrđavi. Tvrđava iz tih razloga može biti prezentirana u svom što izvornijem stanju. Upravo zato autor preferira da novi sadržaji nisu potrebni u tvrđavi i da bi trebalo maksimalno sačuvati zatečenu arhitekturu sa što manje intervencija.
Inače, Josip Ćuzela diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru povijest i povijest umjetnosti. Od 1977.godine do umirovljenja 2014.godine radio je u Zavodu za zaštitu spomenika,a kada je zavod preustrojem postao dio Ministarstva kulture u Konzervatorskom odjelu u Šibeniku.
Neki su objekti, posebno tvrđava sv. Nikole, bili predmetom interesa nekih znanstvenika i istraživača povijesti grada, ali su radovi bili samo u zametku. Šibenske tvrđave Sv. Mihovil, Barone i Sv. Ivan bile su potpuno zapostavljene. Rezultate istraživanja i obrade fortifikacijske arhitekture prezentirao je u knjizi Šibenska fortifikacijska arhitektura koja je tiskana 2005. godine. Objava novih saznanja o tvrđavama ujedno je i početak sustavne obrade šibenskih tvrđava jer su se mnogi istraživači, ali i građani, zainteresirali za šibenske tvrđave.
